|
Hrvatska neprijateljska emigracija - "HNE" je pojam koji je koristila okupatorska Jugoslavija, prvenstveno UDBA za Hrvatsko iseljeništvo.
Podrazumijevao je hrvatske emigrantske političke, društvene, kulturne, športske i vjerske organizacije, te razne politički aktivne grupe i pojedince.
Veliki broj Hrvata iselio je iz Hrvatske neposredno nakon drugoga svjetskog rata, u svibnju 1945. godine. U toj skupini emigranata, nalazili su se vojnici Nezavisne Države Hrvatske, državni činovnici, dužnosnici raznih nekomunističkih organizacija i stranaka te njihove obitelji. Njihova nakana je bila da se predaju Englezima. Međutim, Englezi su većinu vojnika i civila izručili partizanima, a ovi su nad njima izvršili masakr.
Oni koji su se uspjeli spasiti bili su smješteni u izbjegličke logore u Austriji, Italiji i Zapadnoj Njemačkoj. Dio ih je ostao u tim državama, ali ih se još više iselilo u Australiju i Sjevernu i Južnu Ameriku.
Drugi val iseljavanja dogodio se koncem pedesetih i početkom šezdesetih godina. Ove bjegunce karakterizirala je činjenica da se uglavnom radilo o mladićima koji su, pretežno iz ekonomskih razloga, ilegalno prelazili granicu. I oni su bivali smješteni u izbjegličke kampove u Austriji, Italiji i Zapadnoj Njemačkoj. Nakon liječničkih pregleda tražili su posao u nekoj zapadnoeuropskoj državi ili bi iseljavali u Australiju i Sjevernu i Južnu Ameriku.
Najveći broj Hrvata iselio je šezdesetih godina kad je Beograd otvorio granice i omogućio odlazak na “privremeni rad”. Zbog toga su mnogi krajevi u hrvatskoj praktički opustjeli.
Posljednje značajnije iseljavanje dogodilo je nakon Karađorđeva i sloma Hrvatskog proljeća 1971., kad je tisuće Hrvata bilo izvrgnuto progonima. Bjegunci su ilegalno prelazili granicu, a u iseljeništvu su ih zvali “proljećarima”.
Prema dosadašnjih saznanjima, jugoslavenska tajna služba je diljem svijeta u vremenskom razdoblju od 1946. do 1990. godine likvidirala šezdeset i osam hrvatskih emigranata. Također je utvrđeno da je u tom istom razdoblju pet hrvatskih političkih emigranata netragom nestalo, te se može opravdano pretpostaviti da su bili oteti i na nepoznatom mjestu likvidirani.
Imajući u vidu postupke odlučivanja, organiziranja i izvođenja otmica i likvidacija hrvatskih emigranta, te operacije jugoslavenskih tajnih službi mogu se podijeliti u nekoliko razdoblja. U godinama neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata OZNA je napadala prvenstveno one hrvatske emigrante koji su imali dobre veze sa savezničkim centrima moći (napr. Drago Jilek) ili su uživali neokrnjen ugled među narodom u Domovini (napr. dr. Ivo Protulipac). Padom Aleksandra Rankovića 1966. i relativnim omekšavanjem represivnog sustava unutar Jugoslavije naglo se povećao broj "ofanzivnih akcija" prema hrvatskim političkim emigrantima, odnosno broj otmica i likvidacija u emigraciji. Od pada Rankovića do konca 1971., dakle u razdoblju za koje se pretpostavljalo da su u Zagrebu vlast preuzeli hrvatski orijentirani komunisti, ubijena su dvadeset i četiri hrvatska emigranta, a desetorica su slučajem preživjeli atentate i jedan je otet. Ta crna serija se nastavila i nakon 1971., a naročito neposredno nakon Karađorđeva, dakle tijekom 1972. godine, te u razdoblju nekoliko godina prije i poslije smrti jugoslavenskog diktatora Josipa Broza Tita, a trajala je praktički do pred sam raspad Jugoslavije.
Ubojstva :
01. Ive Protulipca, 1946. godine u Italiji
02. Ilije Abramovića, 1948. godine u Austriji
03. Dinke Domančinović, 1960. godine u Argentini
04. Mate Miličevića, 1966. godine u Kanadi
05. Marijana Šimundića, 1967. godine u SR Njemačkoj
06. Joze Jelića, 1967. godine u SR Njemačkoj
07. Mile Jelića, 1967. godine u SR Njemačkoj
08. Petra Tominca, 1967. godine u SR Njemačkoj
09. Vlade Murata, 1967. godine u SR Njemačkoj
10. Anđelka Pernara, 1967. godine u SR Njemačkoj
11. Hrvoja Urse, 1968. godine u SR Njemačkoj
12. Đure Kokića, 1968. godine u SR Njemačkoj
13. Mile Rukavine, 1968. godine u SR Njemačkoj
14. Krešimira Tolja, 1968. godine u SR Njemačkoj
15. Vida Maričića, 1968. godine u SR Njemačkoj
16. Ante Znaora, 1968. godine u Italiji
17. Josipa Krtalića, 1968. godine u Italiji
18. Nedjeljka Mrkonjića, 1968. godine u Francuskoj
19. Pere Čovića, 1968. godine u Australiji
20. Mirka Čurića, 1969. godine u SR Njemačkoj
21. Nahida Kulenovića, 1969. godine u SR Njemačkoj
22. Vjekoslava Luburića, 1969. godine u Španjolskoj
23. Mije Lijića, 1970. godine u Švedskoj
24. Mirka Šimića, 1971. godine u SR Njemačkoj
25. Ive Bogdana, 1971. godine u Argentini
26. Maksima Krstulovića, 1971. godine u Engleskoj
27. Drage Mihalića, 1972. godine u SR Njemačkoj
28. Josipa Senića, 1972. godine u SR Njemačkoj
29. Branka Jelića, 1972. godine u SR Njemačkoj
30. Stjepana Ševe, 1972. godine u Italiji
31. Tatjane Ševo, 1972. godine u Italiji
32. Rosemarie Bahrić, 1972. godine u Italiji
33. Josipa Buljana-Mikulića, 1973. godine u SR Njemačkoj
32. Mate Jozaka, 1974. godine u SR Njemačkoj
33. Ilije Vučića, 1975. godine u SR Njemačkoj
34. Ivice Mioševića, 1975. godine u SR Njemačkoj
35. Nikole Martinovića, 1975. godine u Austriji
36. Matka Bradarića, 1975. godine u Belgiji
37. Vinka Eljuge, 1975. godine u Danskoj
38. Stipe Mikulića, 1975. godine u Švedskoj 7
39. Nikole Penave, 1975. godine u SR Njemačkoj
40. Ivana Tuksora, 1976. godine u Francuskoj
41. Ivana Vučića, 1977. godine u SR Njemačkoj
42. Joze Oreča, 1977. godine u JAR
43. Brune Bušića, 1978. godine u Francuskoj
44. Križana Brkića, 1978. godine u SAD
45. Marijana Rudele, 1979. godine u SAD
46. Zvonka Štimca, 1979. godine u SAD
47. Gorana Šećera, 1979. godine u Kanadi
48. Cvitka Cicvarića, 1979. godine u Kanadi
49. Nikole Miličevića, 1980. godine u SR Njemačkoj
50. Mirka Deskera, 1980. godine u SR Njemačkoj
51. Ante Kostića, 1981. godine u SR Njemačkoj
52. Mate Kolića, 1981. godine u Francuskoj
53. Petra Bilandžića, 1981. godine u SR Njemačkoj
54. Ivana Jurišića, 1981. godine u SR Njemačkoj
55. Mladena Jurišića, 1981. godine u SR Njemačkoj
56. Stanka Nižića, 1981. godine u Švicarskoj
57. Ive Furlića, 1981. godine u SR Njemačkoj
58. Đure Zagajskog, 1983. godine u SR Njemačkoj
59. Franje Mikulića, 1983. godine u SR Njemačkoj
60. Milana Župana, 1983. godine u SR Njemačkoj
61. Stjepana Đurekovića, 1983. godine u SR Njemačkoj
62. Slavka Logarića, 1984. godine u SR Njemačkoj
63. Franje Mašića, 1986. godine u SAD
64. Ivana Hlevnjaka, 1987. godine u SR Njemačkoj
65. Damira Đurekovića, 1987. godine u Kanadi
66. Ante Đapića, 1989. godine u SR Njemačkoj
Nestali :
Usporedi sa "otmice sa smrtnom posljedicom")
01. Zlatko Milković 1949. godine u Francuskoj
02. Zvonimir Kučar 1963. godine u Francuskoj
03. Geza Pašti 1965. godine u Francuskoj
04. Stjepan Crnogorac 1972. godine u Austriji
Otmice sa smrtnim posljedicama :
01. Drage Jelika, 1949. godine iz Italije
02. Zlatka Milkovića, 1949. godine u Francuskoj
03. Zvonimira Kučara, 1963. godine u Francuskoj
04. Geze Paštija, 1965. godine u Francuskoj
05. Stjepana Crnogorca, 1972. godine u Austriji
Neuspjela ubojstva :
01. Mate Frković 1948. godine u Austriji
02. Dr. Ante Pavelić 1957. godine u Argentini
03. Dr. Branko Jelić 1957. godine u SR Njemačkoj,
04. obitelj Deželić 1965. godine u SR Njemačkoj
05. Ante Vukić 1968. godine u SR Njemačkoj
06. Mirko Grabovac 1969. godine u SR Njemačkoj
07. Dr. Branko Jelić 1970. godine u SR Njemačkoj
08. Vlado Damjanović 1970. godine u SR Njemačkoj
09. Dr. Branko Jelić 1971. godine u SR Njemačkoj
10. Gojko Bošnjak 1972. godine u SR Njemačkoj
11. Nikola Vidović 1972. godine u Francuskoj
12. Dane Šarac 1973. godine u SR Njemačkoj
13. Gojko Bošnjak 1973. godine u SR Njemačkoj
14. Dane Šarac 1974. godine u Francuskoj
15. Stipe Bilandžić 1975. godine u SR Njemačkoj
16. Stipe Bilandžić 1977. godine u SR Njemačkoj
17. Franjo Goreta 1980. godine u SR Njemačkoj
18. Luka Kraljević 1982. godine u SR Njemačkoj
19. Luka Kraliević 1983. godine u SR Njemačkoj
20. Danica Glavaš 1986. godine u SAD
21. Ants Tokić 1988. godine u Australiji
22. Tomislav Naletelić 1988. godine u SR Njemačkoj
23. Nikola Štedul 1988. godine u Škotskoj
Otmice :
01. Drago Jelik 1949. godine iz Italije
02. Krunoslav Draganović 1967. godine iz Italije
03. Vjenceslav Čižek 1977. godine iz Italije
04. Ivica Novaković 1987. godine iz SR Njemačke
Neuspjele otmice :
01. Dr. Branko Jelić 1950. godine iz SR Njemačke
02. Franjo Mikulić 1979. godine iz Francuske
|