|
|
|
|
|
|
Čija je očuvana kruna starija? Hrvatska ili srpska?
|
|
|
|
|
|
|
|
Zbog četničkog negiranja Hrvatskoga Kraljevstva i zbog četničke tvrdnje da takozvani Srbi imaju stariju krunu smo usporedili jednu i drugu.
Srbi se opet debelo prosrali!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srbi slavili 1925 godine 1000 godina Hrvatskog Kraljevstva!
|
|
|
|
|
|
|
|
Ovo četnički lažovi, mitomani, primitivci i manipulatori zaboravljaju : u srpsko dominiranoj kraljevini SHS su slavili 1925. godine 1000 godina Hrvatskoga Kraljevstva!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Kip srpskog kralja i vrhovnog četnika Aleksandra I. u Vrbniku na hrvatskim otoku Krku!
|
|
|
|
|
|
|
|
Zamislite : u Vrbniku na hrvatskom otoku Krku na terasi restorana “Konobla Placa” su postavili kip srpskog kralja, vhovnog četnika i diktatora Alexandra I. Karađorđevića!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Dali piše ili ne piše u knjigi “Deobe” Dobrice Ćosića da je Srbima laž u samom biću?
|
|
|
|
|
|
|
|
Četnici vole tvrditi da nema tih za njih nepovoljni opisa “srpskog Goethea” Dobrice Ćosića da je laž u samom biću Srba. Zabavili smo se sa tim tvrdnjama i dokazali da toga i tekako ima.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Genetika ne laže!
|
|
|
|
|
|
|
|
Najveći svijetski laboratorij u Kanadi je potvrdio sa su Bošnjaci, Crnogorci ali i takozvani bosanski Srbi genetski Hrvati :
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srpski genetičari iz Univerzitete Beograd potvrdili : Srbi su genetski Turci!
|
|
|
|
|
|
|
|
Srpski genetičari iz Instituta Vinča u Univerziteti Begorad su biokemijski potvrdili 49% turskog haplotipa HG-2 u genetici takozvanih Srba!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Skandal : Srbi ukrali 4 C i dvoglavnog orla od bizantske obitelji Palaiologos!
|
|
|
|
|
|
|
|
Otkrivamo skandal : Srbi ukrali svoj grb i dvog dvoglavnog orla od bizantske obitelji Palaiologos i lažu da se taj “srpski” grb nalazi u gradu njemačkim Dresdenu!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srpska ludost oko Dubrovnika :
|
|
|
|
|
|
|
|
Pravoslavlje (a sa tim i svetosavska sekta) je u Dubrovniku bilo zabranjeno a četnici lažu da on je bio “srpski grad”. To temelje na djelovanje izmišljeni “Srba katolika”, koji su se pojavili krajem 19. stoljeća.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Popis stanovništva u Austro-Ugarskoj iz 1851. godine :
NEMA Srba u Dalmaciji!
|
|
|
|
|
|
|
|
U Dalmaciji - pa tako i u Dubrovniku - ne živi niti jedan takozvani “Srbin”!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srbi ubili 80.000 Židova i prepisali žrtve Nezavisnoj Državi Hrvatskoj!
|
|
|
|
|
|
|
|
Četnici taje činjenicu da su pobili
80.000 Židova i jedan dio Roma i prepisali te žrtve Nezavisnoj Državi Hrvatskoj!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Navodni anti-hrvatski natpis u Magdeburgu :
|
|
|
|
|
|
|
|
Otkrivamo jugo-srpsku laž o navodnim anti-hrvatskim natpisu "Neka nas Bog čuva od gladi, kuge i Hrvata" za kojeg ti lažljivci tvrde da stoji na katedrali u njemačkom gradu Magdeburgu!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Prema popisu stanovništva iz 1931 i 1948 godine : 1.024.000 Srba više a 1.230.000 Hrvata manje!
|
|
|
|
|
|
|
|
Jugo-srpske brojke dokazuju tko je zbilja žrtva u II. Svijetskom Ratu : prema popisu 1931 i 1948 je bilo
1.024.000 Srba više a 1.230.000 Hrvata manje!
... U lažima su duge četničke brade!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Vjekovne laži takozvane “Srpske Pravoslavne Crkve”!
|
|
|
|
|
|
|
|
”U lažima su duge četničke brade!”
A tko laže taj i krade. Ne kaže se badava : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, povijest i teritorije ukrade (i na kraju još i debelo slaže)!”.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Jugo-srpska laž o takozvanim “srpskim” jeziku :
|
|
|
|
|
|
|
|
Istaknuta srpska orijentalistica Olga Zirojević : “Može se reći da je srpski mješavina hrvatskog dialekta koje se je govorio u najjužnijem dijelu Crvene Hrvatske te turskog jezika.”
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Totalni poraz četnika na Ljevča polju!
|
|
|
|
|
|
|
|
Bitka na Lijevča polju je sukob koji se odigravao od 30. ožujka do 8. travnja 1945. između Hrvatskih oružanih snaga i četnika; nedaleko Banja Luke. Bitka je završena potpunim porazom četnika a četnički emigranti su tu bitku nazivali "drugim Kosovom".
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srpska “inteligencija” najniža u Evropi :
|
|
|
|
|
|
|
|
Srpska neinteligencija se najviše može vidjeti u njihovim komentarima na društvenim mrežama. Dali ste znali da su takozvani Srbi među najneinteligentnim narodima Evrope?
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Dosta laži krivoslavne nesveto-savske četničke SrBANDE :
|
|
|
|
|
|
|
|
Četnički lažovi ne znaju od muke što bi i nazivaju Oluju etničko čišćenje ili zločinom, a sami su dali nalog da se srpski okupator povuće.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Referendum : “SAO Krajina” je primila ustav Srbije!!!
|
|
|
|
|
|
|
|
Pošto Srbija nije nikad zabranila referendum takozvane SAO Krajine i primjenu Ustava i zakone Srbije, je Srbija faktički odobrila priključenje SAO Krajine Srbiji.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srpska laž o Sir Arthuru Clarku :
|
|
|
|
|
|
|
|
Balkanski neoprani četnički ološ neprestano laže o Hrvatima. Teški bradati “istoričari” koji niti nemaju svoju riječ za “povijest” su izmislili da je Sir Arthur Clarke, poznat po Science-Fiction knjigama i filmovima kao “2001: A Space Odyssey” odbio napisati knjigu o hrvatskim kraljevima, jer navodno ne postoje. Otkrili smo i tu tipičnu četničku laž.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srbi lažu da Hrvatske nema na povijesnim kartama :
|
|
|
|
|
|
|
|
Krivoslavni nesveto-savski Turci se prave ludi i tvrde da Hrvatske nije bilo prije 1990 godine na kartama. Zaboravljaju da je sama Srbija priznala Nezavisnu Državu Hrvatsku koja je na svim kartama država koje su istu priznali. Dokazat ćemo primitivnim četnicima da se Kraljevina Hrvatska nalazi na nastarijim evropskim kartama i da četnici opet i kao uvijek lažu.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srpska laž o hrvatskoj pjesmi “Spustila se gusta magla” :
|
|
|
|
|
|
|
|
Četnička SrBANDA ne krade samo hrvatsku povijest, teritorije i jezik :
sad bi htjeli i ukrast i hrvatsku pjesmu “Spustila se gusta magla”!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Otkrivena laž da su Srbi nastali od Sorba (lužički “Srba”)!
|
|
|
|
|
|
|
|
Velikosrpski "istoričari" tvrde da su Srbi nastali od Sorba (ili nekad i obrnuto)! Otkrivamo tu za Srbe sramotnu laž i dokazivamo da Srbi nemaju niti genetski, vjerski niti veksiloški nešto sa Sorbima a nebi ih niti razumjeli!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Dali je takozvana “Srpska Pravoslavna Crkva” crkva ili samo sekta unutar pravoslavlja?
|
|
|
|
|
|
|
|
Problem takozvane srpske “crkve” (SPC) je da nju za vrijeme (Ne)Svetog Save druge pravoslavne crkve nisu htjele priznati kao niti 1920 godine, znaći da je nelegalna sekta?
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srbi uništili grob hrvatskog kneza Branimira :
|
|
|
|
|
|
|
|
Dokazano : nakon što je Fra Lujo Marun našao sarkofag kneza Branimira u predvorju crkve sv. Marije u Biskupiji kod Knina je lokalni krivoslavna nesveto-savska turska četnička SrBANDA preko noći uništila njegov sarkofag i kosti.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Kraljevina Hrvatska i Slavonija
137 godina prije Kraljevine Srbije!
|
|
|
|
|
|
|
|
Velikosrpski "istoričari" taje da je Srbija na Berlinskom kongresu 1878. godine postala samostalna a tek 1882 kraljevina. I ako je Hrvatska od 925. godine postala kraljevina konstantno do 1918 godine, ćemo uzeti 1745. godinu kad se je Kraljevina Hrvatska spojila sa Kraljevinom Slavonijom kao dvojna kraljevina : to znaći da je Srbija tek 137. godina nakon Kraljevine Hrvatske i Slavonije (kasnije sa Dalmacijom) postala opet kraljevina!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Kako su se uvukle odvratne srpske riječi kroz 100 godina srpske okupacije u hrvatski jezik!
|
|
|
|
|
|
|
|
Dosta odvratne (br)ekavice koja se je uvukla u hrvatski jezik!
Hrvatsko Ognjište traži da de izbace te srpske riječi iz hrvatskog jezika!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
I opet su se Srbi debelo prosrali : na kraju im ostaje od takozvane “istorije” samo bijeda i jad!
|
|
|
|
|
|
|
|
Da malo pogledamo tko ima stariji grb, tko ima stariju očuvanu zastavu, tko ima stariju očuvanu krunu, tko se može prije naći na zemaljskim kartama iz doba i tko ima stariju kraljevinu?
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
“Gostinska obljuba” :
barbarski običaj kod Srba!
|
|
|
|
|
|
|
|
"Gostinska obljuba" je uz "šetanje srpskih opanaka" (gdje su Turci jebali srpske žene i srpske kćeri srpskih domaćina dok su oni morali hodati u svojim opancima oko svoje kuće), "džoljenje" (Srbija je plačala novac srpskim pederima/gejevima da budu ljubavnici Turcima) i "lapot" (gdje su Srbi nekad ubijali svoje starce kad su navršili 60. godinu) jedna od najgrozniji običaja Srba.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Dali ste čuli za “snohačenje”, seksualni odnos srpski snaja sa srpskim svekrvom?
|
|
|
|
|
|
|
|
Seksualni perverzija između članova srpski obitelji je stoljetna srpska tradicija. Pročitajte sve o “snohačenju”, “strndžanju”, “sororatu”, “leviratu”, “mnogoženstvu” i “kolektivnom
seksu”.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
Dizajneri poštanski maraka Nezavisne Države Hrvatske : Karl Seizinger.
|
|
|
|
Karl Friedrich Wilhelm Seizinger (rođen 23. ožujka 1889. u Hildburghausenu, † 4. svibnja 1978. u Haarlemu, Nizozemska) bio je gravura bakra.
Dizajnirao je marke za poštanske uprave nekoliko država i za Ujedinjene nacije. Radio je i kao gravrator novčanica. Smatran je majstorom svog zanata i osvojio je brojne nagrade na međunarodnim izložbama maraka.
|
|
|
|
|
U svom rodnom gradu Hildburghausen Karl Seizinger u grafičkom institutu Metzeroth naučio je izrađivati bakrorez.
Nakon završetka školovanja, skrenuo se u Berlin kako bi radio na kartografskom institutu. U Berlinu je upoznao buduću suprugu Elisabeth.
Izbijanjem Prvog svjetskog rata Seizinger je postao vojnik i prvi put došao u Francusku na Zapadni front. Kasnije je dodijeljen kao pilot osmanskoj vojsci.
Nakon rata u Njemačkoj, on nije našao posao. Zapošljavanje kao graver novčanica, konačno se našao 1921. godine u tiskari vrijednosnih papira Finske nacionalne banke u Helsinkiju.
1918. Seizinger je slijedio ponudu Čehoslovačke državne banke i preselio se u Prag, gdje je također radio kao gravrator novčanica.
|
|
|
|
|
|
Tri godine je studirao i na Praškoj umjetničkoj akademiji pod Maxom Švabinskýom.
|
|
|
|
U časopisima se je Seizinger s oduševljenjem slavio. Do 1934. izradio je sva izdanja čehoslovačke države. Nakon toga bio je odgovoran samo za dio čehoslovačkih marki, dok je drugi gravuraš, Bohumil Heinz, izradio ostale marke. 1938. godine blok za prvu izložbu praških maraka pojavio se kao posljednje od Seizingerovih brojnih čehoslovačkih izdanja. Nakon toga odlazi u kraljevinu Jugoslaviju.
Radeći na svojim posljednjim jugoslavenskim markama, Seizinger je uspostavio prve kontakte sa Zagrebom, što mu je bilo od koristi kada je njemački Wehrmacht u travnju 1941. okupirao Jugoslaviju i oslobodio Hrvatsku. Seizinger je ponovno bio u sličnoj situaciji kao tri godine ranije u Čehoslovačkoj. I opet je samo želio ostvariti svoje umjetničke snove i maštu, iskoristio je svoje veze s Hrvatskom i otišao u Zagreb. Tamo se Hrvatska proglasila neovisnom 10. travnja 1941. pod Poglavnikom dr. Ante Pavelićem (1889-1959). Raširenih ruku su primili poznatog gravera poput Seizingera, kako bi za NDH izradio poštanske marke.
U Zagrebu je, međutim, trajalo dvije godine dok prvi put nisu objavljeni radovi Seizingera, jer preduvjeti za visokokvalitetnu proizvodnju markica u početku nisu bili ispunjeni i stoga su prvo trebali biti stvoreni takvi uvjeti.
Novostvorena hrvatska poštanska uprava je dala Seizingeru nalog da izradi mali niz portreta triju ličnosti hrvatske povijesti iz rodova „Zrinskih“ i „Frankopana“. Dizajne je izradio poznati hrvatski slikar i profesor umjetnosti Ivo Režek, rođen 1898. godine u Varaždinu, umro 1979. u Zagrebu. Tri motiva prikazuju Katarinu Zrinsku (1625-1673, vidi gore) na marki 1 Kn, Krsto Frankopana (1643-1671) na marki 2 Kn i Petra Zrinskog na marki 3,50 Kn ( 1621-1671). Plemić Petar Zrinski i pjesnik Krsto Frankopan pogubljeni su 1671. godine zbog otpora Habsburškoj monarhiji. Pjesnikinja Katarina Zrinska bila je sestra Krsta i supruga Petra. Za hrvatske filateliste ove teme predstavljaju jednu od najznačajnijih prekretnica u povijesti hrvatske marke.
Ubrzo nakon što je započeo rad na gravurama ovog seta, Karl Seizinger dao je hrvatskom filatelističkom časopisu "Hrvatska filatelistika" detaljan intervju 1943. godine o svom životu i radu kao žigoslikant. U ovom je intervjuu opisao i pokazao razvoj maraka od prvog nacrta do gotove markice koristeći primjer gore navedenog izdanja. Iz ovog članka također dolazi crno-bijela ilustracija, koja dokumentira primjerne razvojne faze marke Katarina Zrinska. U ovom intervjuu on također govori o svom boravku u Zagrebu i odgovara na pitanje kako se osjeća prema hrvatskim filatelistima, sljedećim citatom :
"Ja se među vama osječam dobro i kao kod kuće. Da nisu tako ozbiljna vremena, bilo bi kao u zemlji šlarafa."
Karl Seizinger, 1943. godine.
Činilo se da mu se zemlja mlijeka i meda može ostvariti. Graviranjem marke za 3. filatelističku izložbu u Zagrebu 1943. godine postigao svoj apsolutni umjetnički vrhunac. Mnogi ovu marku vide kao najbolju izradnju u međunarodnoj povijesti pošte. Za stručnjake treba napomenuti da Hrvatsko poštansko ministarstvo posjeduje ograničeno izdanje od 15 primjeraka ove marke na maksimalnoj kartici i prigodnu omotnicu koju potpisuju dvojica umjetnika marke - Vladimir Kirin i Karl Seizinger.
Za svoje umjetničke uspjehe dobio je zvanje profesora u Zagrebu, a zbog uspješnog graviranja markica povjereno mu je graviranje hrvatskih novčanica, koje više nisu izdavane zbog propasti hrvatske države.
Za vrijeme boravka u Hrvatskoj morao je ići na kompromise i ipak se pomiriti s ne voljenim "Trećim Reichom". Budući da tehničke mogućnosti tiska markica u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u to vrijeme još nisu bile dostupne, markice su tiskane u Staatsdruckerei u Beču (i to na račun tadašnjih uvjeta u njemačkom Reichu).
Nakon ponovne uspostave jugoslavenske države Seizinger je morao napustiti zemlju kao Nijemac i izgubio čitavo bogatstvo.
U svojoj domovini Hildburghausen nije mogao naći posao, a brinuli su ga i o politički uvjeti u sovjetskoj okupacijskoj zoni. Stoga je odlučio krenuti dalje i prijavio se 1947. u nizozemskoj tiskari za novčanice i markice Joh. Enschedé en Zonen u Haarlemu.
Od 1948. do 1961. tamo je radio i izrađivao novčanice i marke u ime ove tvrtke, između ostalog, za Nizozemske Antile i Curacao, za Portugal, Siriju, Indoneziju i nizozemsku Novu Gvineju te za poštansku upravu Ujedinjenih naroda u New Yorku.
|
|
|
|
|
|
Likovi Katarine Zrinske (1 Kuna, Krste Frankopana (2 Kune) i Petra Zrinskog (3,50 Kune).
Nacrt Ive Režeka. Rez K. Seizingera. Linijski dubokotisak Državne tiskare u Beču.
|
|
|
|
|
|
|
|
Opis :
|
Boja :
|
Godina :
|
Količina :
|
Čista :
|
Žigosana :
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1 Kuna
|
Tamnoplava
|
7.6.1943
|
1.986.800
|
0.30 €
|
0.20 €
|
|
|
2 Kune
|
Tamnomaslinasta
|
7.6.1943
|
2.000.000
|
0.30 €
|
0.20 €
|
|
|
3,50 Kune
|
Tamnocrvena
|
7.6.1943
|
968.500
|
0.30 €
|
0.20 €
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Izdana prigodom rođendana Poglavnika dr. Ante Pavelića.
Nacrt K. Seizingera. Offset tisak Državne tiskare u Beču.
|
|
|
|
|
|
|
|
Opis :
|
Boja :
|
Godina :
|
Količina :
|
Čista :
|
Žigosana :
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3,50 Kune
|
Tamnoplava
|
13.7.1943
|
1.000.000
|
1.10 €
|
0.80 €
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Izdanje s doplatnim viskom povodom filatelističke izložbe u Zagrebu.
Marka sa crvenim pretiskom “Hrvatsko more 8.IX.1943” u knjigotisku.
Nacrt po slici V. Kirina. Rez K. Seizingera. Linijski dubokotisak Državne tiskare u Beču.
|
|
|
|
|
|
|
|
Opis :
|
Boja :
|
Godina :
|
Količina :
|
Čista :
|
Žigosana :
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
18 + 9 Kuna
|
Ljubičastosiva
Bez pretiska.
|
12.9.1943
|
438.992
|
2.00 €
|
2.00 €
|
|
|
18 + 9 Kuna
|
Ljubičastosiva
Bez pretiska.
Oznaka gravera “S”.
|
12.9.1943
|
8.000
|
30.00 €
|
30.00 €
|
|
|
18 + 9 Kuna
|
Ljubičastosiva
Sa pretiskom.
|
12.9.1943
|
117.992
|
7.20 €
|
7.20 €
|
|
|
18 + 9 Kuna
|
Ljubičastosiva
Sa pretiskom.
Oznaka gravera “S”.
|
12.9.1943
|
3.000
|
58.20 €
|
58.20 €
|
|
|
18 + 9 Kuna
|
Ljubičastosiva
Pretisak na glavi.
|
12.9.1943
|
???
|
100.00 €
|
100.00 €
|
|
|
18 + 9 Kuna
|
Ljubičastosiva
Dupli pretisak.
|
12.9.1943
|
???
|
100.00 €
|
100.00 €
|
|
|
|
|
|
|
Blok 6 : HFS. Marka 466 u promjenjenoj boji.
Zupčan.
|
|
|
|
|
|
|
|
Opis :
|
Boja :
|
Godina :
|
Količina :
|
Čist :
|
Žigosan :
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
18 + 9 Kuna
|
Ljubičastosiva
|
12.9.1943
|
117.992
|
11.90 €
|
11.90 €
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Izdanje u spomen Ruđer Boškovića (1711-1787).
Nacrt Ive Režeka. Rez Karla Seizingera. Linijski dubokotisak Državne tiskare u Beču.
|
|
|
|
|
|
|
|
Opis :
|
Boja :
|
Godina :
|
Količina :
|
Čista :
|
Žigosana :
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3,50 Kune
|
Smeđecrvena
|
13.12.1943
|
1.992.300
|
0.30 €
|
0.20 €
|
|
|
12,50 Kune
|
Ljubičastosmeđa
|
13.12.1943
|
1.991.200
|
0.70 €
|
0.40 €
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Lik Poglavnika dr. Ante Pavelića.
Nacrt Karla Seizingera. Offset tisak Državne tiskare u Zagrebu.
|
|
|
|
|
|
|
|
Opis :
|
Boja :
|
Godina :
|
Količina :
|
Čista :
|
Žigosana :
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
0,25 Kuna
|
Smeđecrvena
|
1943/1944
|
5.000.000
|
0.10 €
|
0.05 €
|
|
|
0,50 Kuna
|
Plava
|
1943/1944
|
23.000.000
|
0.10 €
|
0.05 €
|
|
|
0,75 Kuna
|
Maslinastozelena
|
1943/1944
|
3.000.000
|
0.20 €
|
0.10 €
|
|
|
1 Kuna
|
Žućkastozelena
|
1943/1944
|
21.000.000
|
0.10 €
|
0.05 €
|
|
|
1,50 Kune
|
Crnoljubičasta
|
1943/1944
|
3.000.000
|
0.10 €
|
0.05 €
|
|
|
2 Kune
|
Smeđelilacrvena
|
1943/1944
|
18.000.000
|
0.10 €
|
0.05 €
|
|
|
3 Kune
|
Karminsmeđa
|
1943/1944
|
2.000.000
|
0.15 €
|
0.10 €
|
|
|
3,50 Kune
|
Ultramarin
|
1943/1944
|
27.000.000
|
0.10 €
|
0.05 €
|
|
|
4 Kune
|
Lila
|
1943/1944
|
2.000.000
|
0.15 €
|
0.10 €
|
|
|
5 Kuna
|
Plava
|
1943/1944
|
2.000.000
|
0.40 €
|
0.20 €
|
|
|
8 Kuna
|
Smeđa
|
1943/1944
|
2.000.000
|
0.40 €
|
0.20 €
|
|
|
9 Kuna
|
Karmin
|
1943/1944
|
2.000.000
|
0.40 €
|
0.20 €
|
|
|
10 Kuna
|
Sepia
|
1943/1944
|
3.000.000
|
0.40 €
|
0.20 €
|
|
|
12 Kuna
|
Maslinastosmeđa
|
1943/1944
|
2.000.000
|
0.60 €
|
0.60 €
|
|
|
12,50 Kuna
|
Tamnosiva
|
1943/1944
|
10.000.000
|
0.20 €
|
0.10 €
|
|
|
18 Kuna
|
Svijetlosmeđa
|
1943/1944
|
1.000.000
|
0.50 €
|
0.50 €
|
|
|
32 Kune
|
Tamnosmeđa
|
1943/1944
|
1.000.000
|
0.50 €
|
0.50 €
|
|
|
50 Kuna
|
Plavozelena
|
1943/1944
|
500.000
|
0.50 €
|
0.50 €
|
|
|
70 Kuna
|
Narančasta
|
1943/1944
|
500.000
|
0.50 €
|
0.50 €
|
|
|
100 Kuna
|
Plavoljubičasta
|
1943/1944
|
250.000
|
0.50 €
|
0.50 €
|
|
|
100 Kuna
|
Plavoljubičasta
Oznaka gravera “S”.
|
1943/1944
|
???
|
120.00 €
|
120.00 €
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Drugo izdanje u korist Državne Radne Službe.
Nacrt O. Antonini. Rez K. Seizingera. Linijski dubokotisak Državne tiskare u Beču.
|
|
|
|
|
|
|
|
Opis :
|
Boja :
|
Godina :
|
Količina :
|
Čista :
|
Žigosana :
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3,50 +
1 Kuna
|
Crvena
|
20.8.1944
|
731.037
|
0.50 €
|
0.50 €
|
|
|
12,50 +
6 Kuna
|
Ljubičastosmeđa
|
20.8.1944
|
547.045
|
0.40 €
|
0.40 €
|
|
|
18 + 9 Kuna
|
Tamnoplava
|
20.8.1944
|
547.045
|
0.50 €
|
0.50 €
|
|
|
32 + 16 Kuna
|
Tamnozelena
|
20.8.1944
|
547.045
|
0.50 €
|
0.50 €
|
|
|
|
|
|
|
Blok 7 : Prigodni blok "Državna Radna Služba".
Marka u promjenjenoj boji. Japanski žuti, puniji papir. Zupčan.
|
|
|
|
|
|
|
|
Opis :
|
Boja :
|
Godina :
|
Količina :
|
Čista :
|
Žigosana :
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
32 + 16 Kuna
|
Tamnosivosmeđa
Blok.
|
20.8.1944
|
69.256
|
10.50 €
|
10.50 €
|
|
|
32 + 16 Kuna
|
Tamnosivosmeđa
Marka iz bloka.
|
20.8.1944
|
???
|
8.00 €
|
8.00 €
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
[ Pročitajte više ] o tome dali desno navedeno piše ili ne piše u knjigi “Deobe” Dobrice Ćosića (slika gore) koja je tiskana 1977. i 1982. godine u Rijeci.
|
|
|
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, prvi dio : stranica 95.
”... Kaži, slaži nešto. Da se nadamo. ... . Znamo da nije istina. Ali ti reci, prevari, izmisli, ako još imas dušu. ... Neka slaže šta bilo. ... "
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, prvi dio : stranica 118.
" ... Laž. To je prva riječ koju izgovori, i ponovi je, ... "
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, prvi dio : stranica 135.
" ... Ropstvo, to je : smrtnonosne su istine. Zato se i viču i šapuću laži. Svima i svakome. Laže okupator, lažu izdajice, lažu i borci za slobodu. Lažemo da bismo prevarili sebe, da utješimo drugoga; lažemo iz suosjećanja, lažemo da nas ne bude strah, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju i tuđu bijedu. Lažemo iz ljubavi i čovječosti, lažemo zbog poštenja. Lažemo radi slobode. Laž je vid našeg patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije. Lazemo stvaralacki, mastovito, inventivno. ... Laž je nužda : biološka, psiholoska, nacionalna, politička. ... Beograd u ovim danima - to je apokalipsa laži. ..."
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, drugi dio : stranica 168.
" ... Šteta je što se u Srbima, kroz šest stotina godina robovanja pod Turcima, do nevjerovatnih razmjera razvila neka poznata svojstva robova. U njihovoj nacionalnoj etici, na rang-listi vrlina, poslje hrabrosti odmah dolazi laž. Kapetan F., nas stručnjak za njihovu povijest, priznaje da ne zna nijedan narod koji je u nacionalnim i političkim borbama uspio tako uspješno i sretno da se koriste sredstvima obmane, prijevare i laži svojih protivnika i neprijatelja kao što su to uspjeli Srbi. Oni su pravi umjetnici laži. ..."
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, drugi dio : stranica 213.
" ... Zar ne vidite koliko se narod iskvario, lažljiv je, on smatra suzdržanost i neiskrenost za mudrost i vještinu. ... "
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, drugi dio : stranica 222.
" ... Sramota. Pijete, lažete, neradnici ste, ... "
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, drugi dio : stranica 226.
" ... Lažete. Svi lažete. ... "
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, drugi dio : stranica 290.
" ... Lažete. Neumorno lažete sebe. I pored svega što se dogodilo i što se još događa. ... "
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, treći dio : stranica 9.
"... Šutio sam puno, uporno razmišljao i brinuo, ispitivao se, prisjećao, traŽio savjete iz knjiga i prijatelja, lagao i lagao sebe, izmišljao, ..."
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, treći dio : stranica 133.
"... Laž. Velika laž vojsku obara. Cijelu državu. ..."
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, treći dio : stranica 212.
"... Laž. Tolike laži, sva sječnja. ... "
Ima i A. G. Matoš nešto o Srbima reći : “Srbima je laž od Boga.”
U Finskoj se i dan danas kaže : “Lažes kao Srbin”.
Veliki crnogorski domoljub dr. Sekula Drljević piše u “Balkanski sukobi 1905-1941” : "Riječ podvala ni u jednog drugog naroda u susjedstvu ne postoji, ali nitko ne može tako podvaliti kao što to umije Srbin!"
Srpska predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže :
"Cijela srpska povijest je laž!"
Srpski “istoričar” Živko Andrijašević je jednom rekao :
"Mi kada falsifikujemo ne radimo to po malo, mi krečimo sve”.
Patrijarch Bartolomej Srbima : "Živite već 800 godina u lažima!"
Sigmund Neumann zapisao je : “Povjest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem i laži, bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj su laž, prijevara, izdaja, osveta, ubojstva, zločini, priznati kao normalno pravilo ponašanja. Tako su rasle srpske generacije i četništvo, kao istomišljenici generala Mihajlovića, pa se može bez muke razjasniti ta politička banda!”
Dnevnik Dobrice Ćosića, u noći kada je NATO obustavio bombardiranje Jugoslavije : “Uz američke i evropske laži, ravnopravno, ali sramnije i besmislenije su srpske laži u režiji Slobodana Miloševića, a koje raznose i umnožavaju generali, političari i novinari: okupacija Kosova tumači se odbranom državne cijeline i suvereniteta. U porušenoj, obogaljenoj i poraženoj Srbiji sa tisuće ubijenih i ranjenih, proglašava se nacionalna pobjeda. Farsa za farsom! Nadrealizam povijesti".
1871. godine je srpski književnik Milan Đakov Milićević napisao :
"Ne mogu naši potomci znati istinu o nama, jer je mi i ne kazujemo, nego izlažemo što nam podmiruje račun"
Leo Freundlich : "Za Srbe je najveći neprijatelj istina. Ona ugrožava njihov opstanak!
Srpski Vladika Grigorije Durić : "Jer smo u ovom potonjem ratu, gubili bitke. A bili smo brojniji ... I nemojte da govorimo kako nismo izgubili u ovom ratu. ... Jer smo prvi po pušenju, prvi smo po psovanju, prvi smo po laganju, .... Prvi smo po oboljenima fizičkim i psihičkim. To ne služi na čast i na slavu."
Dragoljub Mićunović, profesor filozofije na Sveučilištu u Beogradu i predsjednik Demokratske stranke u Srbiji : "Srpska istorija (povijest) je lažna!"
U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sandžaku i Crnoj Gori su poznate izreke : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, teritorije i povijest ukrade!” i “U lažima su duge četničke brade!”
Srpski Patrijarh Pavle je rekao kad se je obraćao studentima kod Terazijske Česme na radiju B92 : „Budimo ljudi iako smo Srbi“.
Sve je rečeno!
|
|
|
|
|
|
|
|
Da se malo nasmijemo :
|
Hrvati :
|
Takozvani Srbi :
|
|
|
|
|
|
Prvi roman :
|
Petar Zoranić “Planine”, 1536.
(Objavljen 1569).
|
Atanasije Stojković “Astrid i Natalija”, 1801.
|
|
Prvi dramski tekst :
|
Hanibal Lucić “Robinja”, 1530.
|
Stefan Stefanović “Smrt Uroša V.”, 1825.
|
|
Prva opera :
|
Vatroslav Listinski “Ljubav i zloba”, 1846.
|
Stanislav Binički “Na uranku”, 1903.
|
|
Prvo javno kazalište :
|
Hvar (najstarije u Evropi!), 1612.
|
Srpsko narodno pozorište, 1861.
|
|
Prvo sveučilište :
|
Sveučilište u Zadru, 1396.
|
Sveučilište u Beogradu, 1808.
|
|
Prvo sveučilište s neprekinutim radom :
|
Sveučilište u Zagrebu, 1669.
|
Sveučilište u Beogradu, 1808.
|
|
Prvi zakonik / statut :
|
Korčulanski statut, 1214.
|
Dušanov zakonik, 1349.
|
|
Drugi zakonik / statut :
|
Dubrovački statut, 1272.
|
|
|
Treći zakonik / statut :
|
Vinodolski zakonik, 1288.
|
|
|
Četvrti zakonik / statut :
|
Brački statut, 1305.
|
|
|
Peti zakonik / statut :
|
Zadarski statut, 1305.
|
|
|
Šesti zakonik / statut :
|
Lastovski statut, 1310.
|
|
|
Sedmi zakonik / statut :
|
Splitski statut, 1312.
|
|
|
Osmi zakonik / statut :
|
Rapski statut, 1328.
|
|
|
Deveti zakonik / statut :
|
Hvarski statut, 1331.
|
|
|
Deseti zakonik / statut :
|
Mljetski statut, 1345.
|
|
|
Prva gimnazija :
|
Gornjogradska gimnazija, 1607.
|
Prva kragujevačka gimnazija, 1833.
Takozvani Srbi se prave ludi pa tvrde da je prva srpska gimnazija bila u “Sremskim Karlovcima” iz 1791 godine! Ne! Tada su Srijemski Karlovci” bili dio kraljevine Hrvatske i Slavonije unutar Austro-Ugarske u ugarskim dijelu. Srbi su taj dio Srijema tek 1918. godine okupirali a za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske su se Srijemski Karlovci zvali Hrvatski Karlovci i bili od 1941-1945 dio Nezavisne Države Hrvatske!
|
|
Prvi rječnik :
|
Petar Lupis Valentian, 1527.
|
Vuk Stefanović Karadžić, 1818.
|
|
Drugi rječnik :
|
Faust Vrančić, 1595.
|
|
|
Prva gramatika :
|
Bartol Kašić, 1604.
|
Vuk Stefanović Karadžić, 1814.
|
|
Prva tiskana knjiga :
|
“Misal po zakonu rimskog dvora”, 1483.
|
“Četvorojevanđelje”, 1537.
Pažnja : Srbi su prepisali tu knjigu sebi, ali ona nije napisna na srpskim jezikom, nego na crkvenoslavenskim. Takozvani srpski jezik tada još ne postoji!
|
|
Prvi pisani spomenik :
|
“Bašćanska ploča”, 1100.
|
“Miroslavovo jevanđelje”, 1195. godine.
Pažnja : Srbi su prepisali tu knjigu sebi, ali ona nije napisna na srpskim jezikom, nego na crkvenoslavenskim. Takozvani srpski jezik tada još ne postoji!
|
|
Prva kovanica :
|
1196. godine.
|
Između 1228 i 1234. godine.
|
|
Prvo kraljevstvo :
|
925. godine.
|
1217. godine.
|
|
Prvi knez :
|
Primorska Hrvatska :
- nepoznato ime (otac Porge) 630. - 638. godine
- Porga 640. - 680. godine
Panonska Hrvatska :
Vojnomir 791. - 810. godine
|
Srbi fantaziraju da je Srbija bila kneževina od 626 godine, ali se tek može jedva nešto naći o knezu Višeslavu koji je vladao od 730. do 780 godine.
Zamisliste : vladao je 50 godina u dobi kad je rijetko netko uspio u tim vremenima napunit 50 godina života!
Malo su se zajebali : Raška = (H)R(v)aška je od 631. - 806. godine bila provincija Hrvatske!
Znaći da je onda bio Višeslav Hrvat?
Dobro da su Srbi to onda sami potvrdili!
Hahhahahahaahahahahaha!
|
|
Najstarija očuvana kruna :
|
1380. godina.
Čuva se u Zadru, teška kruna od čistog
zlata, dragih kamenja i perli. Kraljica Jelisava Anžuvinska-Kotromanić je za tu krunu izvela vez u tehnici zlatoveza koji je isto očuvan.
[ Pročitaj više ]
|
1904. godina.
Izrađena od nekvalitetnih pozlačenih materijala i jako malo pravog zlata.
Čisti šund sa vrlo malo vrijednosti.
Kruna “Jugo” kvalitete ... obično sranje.
[ Pročitaj više ]
|
|
Najstarija očuvana zastava :
|
1647. godina.
Ta je zastava najstarija poznata hrvatska zastava, a čuva se u riznici obitelji Esterházy u dvorcu Forchenstein, Austrija.
[ Pročitaj više ]
|
1655. godina.
Ta je zastava najstarija poznata srpska zastava, a čuva se u riznici obitelji Esterházy u dvorcu Forchenstein, Austrija.
[ Pročitaj više ]
|
|
Najstariji grb :
|
830. godina.
Misal bana Pribine je tiskana 830. godine na kojim se vidi ne samo hrvatski grb sa prvim bijelim poljem nego i hrvatski troplet.
[ Pročitaj više ]
|
1217. godina.
Kraljevina Srbija : grb sa dvoglavnim orlom (bez 4C).
[ Pročitaj više ]
|
|
Na najstarijoj karti :
|
1154. godina.
Hrvatska se nalazi na karti s imenom “Tabula Rogeriana.” iz 1154. godine kartografa al-Idrisi za Roger II. od Sicilije.
[ Pročitaj više ]
|
1514. godina.
"Carta marina" iz 1516 godine Nijemaca Waldseemüllera an kojoj se vidi prvi put ime “Servia” (Srbija) = zemlja sluga.
[ Pročitaj više ]
|
|
Najstariji kraljevski pečat :
|
1058. godina.
Pečat kralja Krešimira, vladara Dalmacije i Hrvatske (SIGILLUM REGIS CRESIMIR RI DALMAT[C]HROA[T]).
[ Pročitaj više ]
|
1217. godina.
Pečat Stefana Prvovenčanog (vladao 1196–1227), prvog krunjenog srpskog kralja (od 1217 godine).
[ Pročitaj više ]
|
|
Najstariji Sabor :
|
1273. godina.
Najstariji sačuvani zapisnik saborskoga zasjedanja potječe iz 19. travnja 1273. godine (u Zagrebu), a održan je kao Opći sabor čitave kraljevine Slavonije (Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis). Na tom su saboru plemići i crkveni velikodostojnici donijeli prve poznate zaključke, odnosno statuta et constitutiones (odredbe sa zakonskom snagom).
[ Pročitaj više ]
|
1804. godina.
Najstariji i najznačajniji sabor u novijoj srpskoj povijesti je Sabor u Orašcu, održan na Sretenje 1804. godine, kojim je započeo Prvi srpski ustanak. Na tom skupu u Marićevića jaruzi, srpske stariješine su izabrale Karađorđa Petrovića za vođu ustanka protiv dahija, što je vodilo ka oslobođenju Srbije.
[ Pročitaj više ]
|
|
|
|
|
|
|
|
Download : kompilacija “Hrvatsko Ognjište”.
|
|
|
|
Za Vas smo sastavili kompilaciju “Hrvatsko Ognjište” sa hrvatskim bendovima Transponder (Electronic Body Music, Dark Electro),
Ton Agram (Oldschool & Rhythmic Industrial, Rhythm N´ Noise), Kybernaut 783 (Aggrepo, Techno Pop, Electro, Space Synth,
Synthwave, Vocoder Electronics) i Bleiburg (Dark Electro).
Podržite naš rad sa Downloadom ove kompilacije. Hvala Vam!
|
|
|
|
|
1-01 Transponder - 10 Travanj
1-02 Transponder - Bad Blue Boys
1-03 Transponder - My Way Back Home
1-04 Transponder - The Urban Soldier
1-05 Transponder feat. Human Nihil & Leaether Strip - When We Return To Bleiburg
1-06 Transponder - It´s Too Late Now
1-07 Transponder - The Urban Soldier
1-08 Transponder - The War Is Never Over
1-09 Transponder feat. Leaether Strip - Kampf, Sieg oder Tod
1-10 Transponder - These Stormy Nights
1-11 Transponder - Kape sa znakovljem
1-12 Transponder - 5 kilometara užasa i tragedije
1-13 Transponder - 10 Travanj (Extended Version)
2-01 Ton Agram - Nikada više u Beograd
2-02 Ton Agram - HOSovac
2-03 Ton Agram - Vukovar
2-04 Ton Agram - Domu, rodu i najvećem sinu
2-05 Ton Agram - Četničke horde
2-06 Ton Agram - Neprirodno i protunaravno
2-07 Ton Agram - Srijem
2-08 Ton Agram - Radio Zagreb
2-09 Ton Agram - Batschka
2-10 Ton Agram - Lažes kao Srbin
2-11 Ton Agram - Tko vam jebe mater srpsku?
2-12 Ton Agram - Good-Bye S(R)AO Krajina
2-13 Ton Agram - Krugovalna postaja
2-14 Ton Agram - Šetnja srpskih opanaka
2-15 Ton Agram - Ognjevi
2-16 Ton Agram - Bleiburg
3-01 Ton Agram - U.S.K.
3-02 Ton Agram - Jel to jasno?
3-03 Ton Agram - Akcija Feniks ´72
3-04 Ton Agram - Odgovor
3-05 Ton Agram - Rekao mi je tata
3-06 Kybernaut 783 - Marija Oršić
3-07 Bleiburg - Izobrazba
3-08 Bleiburg - Na rad
3-09 Bleiburg - Tri srca junačka
3-10 Bleiburg - The Great British Betrayal
3-11 Bleiburg - Awaking Of A Dead Hymn
3-12 Bleiburg - Domovino
[ DOWNLOAD OVDJE ]
Formati : 320 kBit/s mp3, FLAC, ALAC (Apple Lossless), AAC, Ogg Vorbis,
WAV ili AIFF.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Internet radio “Krugoval” :
|
|
|
|
| | |
