|
|

|
|
|
|
Čija je očuvana kruna starija? Hrvatska ili srpska?
|
|
|
|

|
|
|
|
Zbog četničkog negiranja Hrvatskoga Kraljevstva i zbog četničke tvrdnje da takozvani Srbi imaju stariju krunu smo usporedili jednu i drugu. Srbi se opet debelo prosrali!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srbi slavili 1925 godine 1000 godina Hrvatskog Kraljevstva!
|
|
|
|

|
|
|
|
Ovo četnički lažovi, mitomani, primitivci i manipulatori zaboravljaju : u srpsko dominiranoj kraljevini SHS su slavili 1925. godine 1000 godina Hrvatskoga Kraljevstva!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Kip srpskog kralja i vrhovnog četnika Aleksandra I. u Vrbniku na hrvatskim otoku Krku!
|
|
|
|

|
|
|
|
Zamislite : u Vrbniku na hrvatskom otoku Krku na terasi restorana “Konobla Placa” su postavili kip srpskog kralja, vhovnog četnika i diktatora Alexandra I. Karađorđevića!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Dali piše ili ne piše u knjigi “Deobe” Dobrice Ćosića da je Srbima laž u samom biću?
|
|
|
|

|
|
|
|
Četnici vole tvrditi da nema tih za njih nepovoljni opisa “srpskog Goethea” Dobrice Ćosića da je laž u samom biću Srba. Zabavili smo se sa tim tvrdnjama i dokazali da toga i tekako ima.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Genetika ne laže!
|
|
|
|

|
|
|
|
Najveći svijetski laboratorij u Kanadi je potvrdio sa su Bošnjaci, Crnogorci ali i takozvani bosanski Srbi genetski Hrvati :
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srpski genetičari iz Univerzitete Beograd potvrdili : Srbi su genetski Turci!
|
|
|
|

|
|
|
|
Srpski genetičari iz Instituta Vinča u Univerziteti Begorad su biokemijski potvrdili 49% turskog haplotipa HG-2 u genetici takozvanih Srba!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Skandal : Srbi ukrali 4 C i dvoglavnog orla od bizantske obitelji Palaiologos!
|
|
|
|

|
|
|
|
Otkrivamo skandal : Srbi ukrali svoj grb i dvog dvoglavnog orla od bizantske obitelji Palaiologos i lažu da se taj “srpski” grb nalazi u gradu njemačkim Dresdenu!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srpska ludost oko Dubrovnika :
|
|
|
|

|
|
|
|
Pravoslavlje (a sa tim i svetosavska sekta) je u Dubrovniku bilo zabranjeno a četnici lažu da on je bio “srpski grad”. To temelje na djelovanje izmišljeni “Srba katolika”, koji su se pojavili krajem 19. stoljeća.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Popis stanovništva u Austro-Ugarskoj iz 1851. godine : NEMA Srba u Dalmaciji!
|
|
|
|

|
|
|
|
U Dalmaciji - pa tako i u Dubrovniku - ne živi niti jedan takozvani “Srbin”!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srbi ubili 80.000 Židova i prepisali žrtve Nezavisnoj Državi Hrvatskoj!
|
|
|
|

|
|
|
|
Četnici taje činjenicu da su pobili 80.000 Židova i jedan dio Roma i prepisali te žrtve Nezavisnoj Državi Hrvatskoj!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Navodni anti-hrvatski natpis u Magdeburgu :
|
|
|
|

|
|
|
|
Otkrivamo jugo-srpsku laž o navodnim anti-hrvatskim natpisu "Neka nas Bog čuva od gladi, kuge i Hrvata" za kojeg ti lažljivci tvrde da stoji na katedrali u njemačkom gradu Magdeburgu!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Prema popisu stanovništva iz 1931 i 1948 godine : 1.024.000 Srba više a 1.230.000 Hrvata manje!
|
|
|
|

|
|
|
|
Jugo-srpske brojke dokazuju tko je zbilja žrtva u II. Svijetskom Ratu : prema popisu 1931 i 1948 je bilo 1.024.000 Srba više a 1.230.000 Hrvata manje! ... U lažima su duge četničke brade!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Vjekovne laži takozvane “Srpske Pravoslavne Crkve”!
|
|
|
|

|
|
|
|
”U lažima su duge četničke brade!” A tko laže taj i krade. Ne kaže se badava : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, povijest i teritorije ukrade (i na kraju još i debelo slaže)!”.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Jugo-srpska laž o takozvanim “srpskim” jeziku :
|
|
|
|

|
|
|
|
Istaknuta srpska orijentalistica Olga Zirojević : “Može se reći da je srpski mješavina hrvatskog dialekta koje se je govorio u najjužnijem dijelu Crvene Hrvatske te turskog jezika.”
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Totalni poraz četnika na Ljevča polju!
|
|
|
|

|
|
|
|
Bitka na Lijevča polju je sukob koji se odigravao od 30. ožujka do 8. travnja 1945. između Hrvatskih oružanih snaga i četnika; nedaleko Banja Luke. Bitka je završena potpunim porazom četnika a četnički emigranti su tu bitku nazivali "drugim Kosovom".
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srpska “inteligencija” najniža u Evropi :
|
|
|
|

|
|
|
|
Srpska neinteligencija se najviše može vidjeti u njihovim komentarima na društvenim mrežama. Dali ste znali da su takozvani Srbi među najneinteligentnim narodima Evrope?
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Dosta laži krivoslavne nesveto-savske četničke SrBANDE :
|
|
|
|

|
|
|
|
Četnički lažovi ne znaju od muke što bi i nazivaju Oluju etničko čišćenje ili zločinom, a sami su dali nalog da se srpski okupator povuće.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Referendum : “SAO Krajina” je primila ustav Srbije!!!
|
|
|
|

|
|
|
|
Pošto Srbija nije nikad zabranila referendum takozvane SAO Krajine i primjenu Ustava i zakone Srbije, je Srbija faktički odobrila priključenje SAO Krajine Srbiji.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srpska laž o Sir Arthuru Clarku :
|
|
|
|

|
|
|
|
Balkanski neoprani četnički ološ neprestano laže o Hrvatima. Teški bradati “istoričari” koji niti nemaju svoju riječ za “povijest” su izmislili da je Sir Arthur Clarke, poznat po Science-Fiction knjigama i filmovima kao “2001: A Space Odyssey” odbio napisati knjigu o hrvatskim kraljevima, jer navodno ne postoje. Otkrili smo i tu tipičnu četničku laž.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srbi lažu da Hrvatske nema na povijesnim kartama :
|
|
|
|

|
|
|
|
Krivoslavni nesveto-savski Turci se prave ludi i tvrde da Hrvatske nije bilo prije 1990 godine na kartama. Zaboravljaju da je sama Srbija priznala Nezavisnu Državu Hrvatsku koja je na svim kartama država koje su istu priznali. Dokazat ćemo primitivnim četnicima da se Kraljevina Hrvatska nalazi na nastarijim evropskim kartama i da četnici opet i kao uvijek lažu.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srpska laž o hrvatskoj pjesmi “Spustila se gusta magla” :
|
|
|
|

|
|
|
|
Četnička SrBANDA ne krade samo hrvatsku povijest, teritorije i jezik : sad bi htjeli i ukrast i hrvatsku pjesmu “Spustila se gusta magla”!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Otkrivena laž da su Srbi nastali od Sorba (lužički “Srba”)!
|
|
|
|

|
|
|
|
Velikosrpski "istoričari" tvrde da su Srbi nastali od Sorba (ili nekad i obrnuto)! Otkrivamo tu za Srbe sramotnu laž i dokazivamo da Srbi nemaju niti genetski, vjerski niti veksiloški nešto sa Sorbima a nebi ih niti razumjeli!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Dali je takozvana “Srpska Pravoslavna Crkva” crkva ili samo sekta unutar pravoslavlja?
|
|
|
|

|
|
|
|
Problem takozvane srpske “crkve” (SPC) je da nju za vrijeme (Ne)Svetog Save druge pravoslavne crkve nisu htjele priznati kao niti 1920 godine, znaći da je nelegalna sekta?
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srbi uništili grob hrvatskog kneza Branimira :
|
|
|
|

|
|
|
|
Dokazano : nakon što je Fra Lujo Marun našao sarkofag kneza Branimira u predvorju crkve sv. Marije u Biskupiji kod Knina je lokalni krivoslavna nesveto-savska turska četnička SrBANDA preko noći uništila njegov sarkofag i kosti.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Kraljevina Hrvatska i Slavonija 137 godina prije Kraljevine Srbije!
|
|
|
|

|
|
|
|
Velikosrpski "istoričari" taje da je Srbija na Berlinskom kongresu 1878. godine postala samostalna a tek 1882 kraljevina. I ako je Hrvatska od 925. godine postala kraljevina konstantno do 1918 godine, ćemo uzeti 1745. godinu kad se je Kraljevina Hrvatska spojila sa Kraljevinom Slavonijom kao dvojna kraljevina : to znaći da je Srbija tek 137. godina nakon Kraljevine Hrvatske i Slavonije (kasnije sa Dalmacijom) postala opet kraljevina!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Kako su se uvukle odvratne srpske riječi kroz 100 godina srpske okupacije u hrvatski jezik!
|
|
|
|

|
|
|
|
Dosta odvratne (br)ekavice koja se je uvukla u hrvatski jezik! Hrvatsko Ognjište traži da de izbace te srpske riječi iz hrvatskog jezika!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
I opet su se Srbi debelo prosrali : na kraju im ostaje od takozvane “istorije” samo bijeda i jad!
|
|
|
|

|
|
|
|
Da malo pogledamo tko ima stariji grb, tko ima stariju očuvanu zastavu, tko ima stariju očuvanu krunu, tko se može prije naći na zemaljskim kartama iz doba i tko ima stariju kraljevinu?
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
“Gostinska obljuba” : barbarski običaj kod Srba!
|
|
|
|

|
|
|
|
"Gostinska obljuba" je uz "šetanje srpskih opanaka" (gdje su Turci jebali srpske žene i srpske kćeri srpskih domaćina dok su oni morali hodati u svojim opancima oko svoje kuće), "džoljenje" (Srbija je plačala novac srpskim pederima/gejevima da budu ljubavnici Turcima) i "lapot" (gdje su Srbi nekad ubijali svoje starce kad su navršili 60. godinu) jedna od najgrozniji običaja Srba.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Dali ste čuli za “snohačenje”, seksualni odnos srpski snaja sa srpskim svekrvom?
|
|
|
|

|
|
|
|
Seksualni perverzija između članova srpski obitelji je stoljetna srpska tradicija. Pročitajte sve o “snohačenju”, “strndžanju”, “sororatu”, “leviratu”, “mnogoženstvu” i “kolektivnom seksu”.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
Starohrvatska država : Huritsko kraljevstvo.
|
|
|
|
Huritoidni ili urarto-huritski jezici su pradavna izumrla porodica ergastičko-aglutinativnih jezika iz prapovjesti i antike na Starom Istoku (prednja Azija) od Kavkaza do sjeverne Mezopotamije izmedju 24. i 6. stoljeća pr. Kr. Sastoje se bar od tri (ili 4) poznata izumrla jezika : najstarijega huritskog iz brončanog doba od 24. - 12. st., pa manjeviše srodnih urartskog i manejskoga (neohuritskog) iz željeznog doba od 10. - 6. st. pr. Kr. (ter možda slabo poznati prapovjesni kasitski). Dosad je poznato preko 6.000 klinopisnih tekstova na raznim huritoidnim jezicima, najviše od toga oko 5.000 na klasičnom huritskom i oko 1.000 njih na urartskomu.
Ovi huritoidni jezici se većinom svojih rječnika i nadasve gramatikom izrazito oštro razlikuju od svih semitskih i indoeuropskih jezika, a jezikoslovci se do danas uglavnom još ne slažu glede njihovih slabo poznatih medjuodnosa s inim jezičnim porodicama i višim nadskupinama Eurazije. Možda su razmjerno najsrodniji s današnjim istočnokavkaskim jezicima kao avarski, čečenski, lezginski, darginski i još desetak inih manjih uz istočni Kavkaz, pa još dalja i slabija srodnost s jenisejskim plemenskim jezicima južnog Sibira : Arini, Assani, Kotti, Khanty, Vasyugani i slični (Dulzon 1968, Gohman 1982, Kuzmina 1986, Maloletko 1989, itd.) i možda još donekle s kinesko-tibetskim jezicima. Neki još predlažu i u Europi stanovitu srodnost huritoidnih jezika s izoliranim baskijskim i izumrlim etrurskim, ali većina zapadnih lingvista to ne prihvaćaju.
Pripadne rane civilizacije s ovim huritoidnim jezicima u klasično doba Starog Istoka su ležale najsjevernije i razmjerno najbliže staroj Europi, pa su u poredbi s inim ranim visokim uljudbama, radi tog susjedstva imale razmjerno jači kulturni utjecaj i na rane predke Praslavena i Prahrvata. Uz ine posudbe, jezična posljedica tih prastarih dodira je bio i niz ranih huritoidnih posudjenica u kasnijim jezicima istočnih i južnih Slavena. Po raznim ruskim istraživanjima (A. Ivanovski, B. Pjotrovski, V.I. Avdijev i dr.), ovi su na Praslavene preko sjevernog Predkavkazja i oko Crnog mora mogli imati bar posredni kulturni utjecaj : Npr. na to uz ino upućuju i razni arheonalazi huritoidne trgovačke robe po sjevernom Predkavkazju i oko Crnog mora. Ovo je dijelom vidljivo i kroz slične posudjene riječi kod Slavena : npr. urartski wasi (gradić: slaven. selo), dzeto (žito), tsera (hrast-cer), kapi (tekuća mjera), ari (ploha), možda još yamcha (jabuka), liyad (voda-tekućina) i druge. Neki ruski etimolozi čak smatraju kako bi možda i sam etnonim ruskog naroda izvorno mogao potjecati od ranijih Urarta, jer su se npr. četri urartska kralja zvali imenima Russas I.- IV..
Još je više tih huritoidnih paralela kod Hrvata, osobito kod kajkavaca i najviše čakavaca (vidi niže po jezicima). Takodjer je moguće, kako je nakon zadnje propasti huritoidnih država (Urartu i Mannaea) dio huritoidnog pučanstva zatim prebjegao sjevernije bliže Praslavenima u sigurnije Predkavkazje izvan kontrole antičkih velesila. Takodjer nije izključeno ni da su Prahrvati pri preselidbi iz Irana oko Kavkaza do Azova povukli sa sobom i dio već porobljenih Huritoida : to bi logično razjasnilo zašto u Europi baš medju Hrvatima ima razmjerno najviše huritoidnih posudjenica. Najnovija neovisna potvrda o tomu je snažna fizičko-biološka povezanost zajedničkog izkona pučanstva Hrvata i Zakavkazja nedavno dokazana modernim biokemijsko-genomskim analizama (Ivan Gagnidze i surad. 2004 & 2005), unatoč vrlo različitog jezika: Jednaka dinaro-kavkazka haplogrupa I-2 / Eu7 (M170) izrazito prevladava kako duž bivšega urartskog Zakavkazja sa 27% - 62%, tako i na našem etnoprostoru u Hrvatskoj i Hercegovini sa 45% - 72% pučanstva (u tu stvarnu vezu mogu sumnjati samo nestručni dogmatski ideolozi - kakvih je još podosta kod nas).
|
|
|
|
Filatelističko izdanje njemačke vojne udruge “Handschar” (Handžar”) : Hrvatska pradomovina : Huritsko kraljevstvo.
|
|
|
|
|
|
Informacije o ovom nizu :
Niz se sastoji od maraka od 1 Kune, 2 Kune, 3 Kune, 4 Kune, 5 Kuna, 6 Kuna, 7 Kuna i 8 Kuna.
Dan izdanja : 10.4.1990. [ Pročitaj više ]. Kupi ovdje : .
|
|
|
|
|
|
|
|
Huritska kultura Hurrwuhé :
Huriti (hur. Ḫu-ur-ri, mitan. Hurrwuhé, hetit. Azzi, sumer. Shubaru, asir. Subartu, eng. Hurrians, fran. Hourrites, njem. Hurriten) su bili narod na Starom Istoku tijekom brončanog doba od 24. - 13. stoljeća, kojih podrijetlo još nije dovoljno poznato. Izolirani i egzotični huritski jezik ne pripada u nijednu od poznatih jezičnih porodica Eurazije, a srodni su mu kasniji urartski i manejski (neohuritski) jezici iz antike (i možda kasitski). U povijesti se po prvi puta pojavljuju sredinom 3. tisućljeća pr. Kr. tj. oko 24. stoljeća kao akadski vazali, a kroz idućih tisuću godina njihovim naseljenim područjima pretežno vladaju Hetiti.
Rani Prahuriti su stvorili prvu značajnu državu Hurrwurdu u Kurdistanu već od 24.- 20. st. s glavnim gradom Urkiš, kada su većinom bili vazali Akadskog carstva. Kasnije je opet najveći uspon Hurita poznat od god. 1500. pr. Kr. kada nastaje kraljevsko Mitanni kao većinska huritska država s indoarijskom vladajućom elitom Maryanni. Nakon propasti te države od 13. st. do god. 1000. pr. Kr. se huritsko pučanstvo većinom asimiliralo u Hetite, Asirce i ine okolne narode. Ipak se njihovim sjevernim potomcima dijelom može smatrati Urartu (carstvo Bihayni) u antičkom Zakavkazju, čiji se jezik svrstava u istu porodicu urarto-huritskih jezika, slično kao i susjedno Manejsko kraljevstvo u zapadnom Iranu. Hurite se ponekad povezuje i s biblijskim Horitima (hebr. çřé - Horim, egipt. Khar, Genesis 14:6, 36:20, Deuteronomy 2:12), premda ta veza dosad još nije sigurno potvrdjena.
Huritski jezik (autonim: hurrwuhé, hetit. hurlili) je uobičajeni zapadni naziv za jezik Hurita, tj. naroda koji je živio u sjevernoj Mezopotamiji između 2300.- 1200. pr. Kr. Huritski je bio pučki jezik kraljevstva Mitanni u sjevernoj Mezopotamiji. Bio je pisan huritskom inačicom mezopotamskog klinopisa i dosad je nadjeno oko 5.000 klinopisnih tekstova na tom huritskom jeziku (u Wikipediji se krivo navodi kako su "malobrojni"). Huritski jezik je srodan s kasnijim urartskim iz Zakavkazja i najviše sa zadnjim neohuritskim ili manejskim, a možda još sa slabo poznatim kasitskim. Primjer teksta : Untomān iyallēnīn tiwēna šūallamān šēniffuš katōšāšena ūriāššena, antillān ēmanāmḫa tānōšau.
Iz nekih 5.000 nadjenih klinopisa na huritskom jeziku su mjestopis gornje Mezopotamije i Kurdistana pobliže razradili GOETZE (1959), ROYTON (1967), ASTOUR (1970, 1985) i MORRISON (1981) i dr. Uz izvorne huritske, Mitanni su još asimilirali mnoge susjedne akadske i hetitske riječi za ine pojmove gdje nisu imali jasnih vlastitih naziva (slično npr. kao što danas u hrvatskim dialektima imamo dosta asimiliranih romanizama i germanizama, ili u vukopisu niz turcizama). Iako su dijelom njihov rječnik i huritska gramatika posve drukčiji od slavenskih, u tim pradavnim klinopisima je ipak nazočno mnoštvo zanimljivih naziva (blizu 3.000) sličnih hrvatsko-slavenskim i najviše čakavskim, od kojih se tu spominju tek neki najvažniji.
Hurito-hrvatske paralele :
Najzanimljiviji od svega za nas su obilni popisi susjednoga huritskog pučanstva iz klinopisnih arhiva grada Ebla, čija su plemenska imena (patronimi) pred 4.000 god. često slična našim današnjim prezimenima kao da su nekim "vremeplovom" prekopirana u klinopis iz našeg telefonskog imenika (pisali su k umjesto našeg "ć") : npr. Allariki (Alerići), Babuki (Babukić), Barba (Barbić), Buliki (Bulići), Ganeki (Ganići), Gališki (Galići), Harraki (Haračić), Hišaki (Hižaki), Hurrwuhi (Horvati), Ikiki (Ikići), Karašiki (Karačići), Kawurki (Kavurić), Kadziki (Kačići), Kirki (Kirčić), Korushi (Korušić), Kummiki (Kumičić), Lukka (Lukas), Mahaliki (Mihalići), Maliki (Malići), Maneki (Manekić), Mariki (Marići), Markashiki (Markešići), Maruhi (Marušić), Maryanni (Marjanić), Matka (Matković), Muriki (Murići), Nikkiki (Nikići), Parriki (Parići), Pazur (Pažur), Ribishki (Ribičić), Sershiki (Seršići), Shadaki (Šidaki), Shamnigi (Slamnig), Sharriki (Šarići), Shimaniki (Šimanići), Shimiki (Šimići), Shishilki (Šišići), Shumani (Šuman - Šumanić), Urgini (Ugrini), Uriki (Urići), Uvaliki (Uvalići), Waliki (Valići), Wasilki (Vasilić), Zalatariki (Zlatarići), Zanzi (Zanze), Zigulki (Žigulić), ... itd.
Osim glavnog grada (uri: čak. űri = velegrad-prijestolnica), drugi huritski gradovi (wasi: kaj.+ čak. vâsi) u huritskoj Siriji su još bili Shibaniki (= 'Starigrad'), Libbur, Chabra, Zalatar, Mirnu, Dunab, Suharu, Sushara, Shumenye, Zabuhlye, Sidrashe, Birshena, Ludbug, Resen, Zalepuhi, itd. U tim huritskim naseljima su bili hramovi (šattera) sa čuvarima (sigguru: čak. sigűri), mesnice (bekkari: čak. bikarýa) i ini dućani (mešgetu: čak. mešéti). Kuće (khisha: kaj.+ čak. hîša) su bile gradjene od cigle (matún = čak. matűn), s većim sobama (kamaru = č. kŕmare) i sobicama (kamaraši = č. kamarěći), a u njima lampaš (fera = č. ferâl), ognjište (kamanu = č. komîn), uz njega kolači (galeani = č. galčti) i papiri (hatuars: č. kârte), razne posude (latta = č. lŕta), bačvica (bariga = č. barělac) s vinom (wiana), preša za voće (turya = č. tűrija), lanac (kattan: č. kadęna), sjekira (šukurru = č. šikýra), klupica (šamla), kolijevka (zikša = čak. zěkva + kaj. zibka), na krevetu madrac (šašta = č. šůšta), pahataru (plahte) i jastuci (tuhuli: č. tůhice) s perjem (pera), pa rupci (hubruši: čak. ubrůši + što. ubrus), odijelo (wessya = čak. veštîd + kaj. veš), ogrtač (kaban = č. kabân + što. kabanica) i šubar (šubara).
Pred ukućanima (hišaki: kaj.+ čak. hîšaki) je njihov kućni pragazda (barba = bârba) već tada kroz zube (zubu) psovao "Aštem-Baga !" (= čak. Asti-Bôga !). Oko sela su mjerom (ari) mjerili oranice (ugaru) i povrtnjake hasuwan (kaj. hasanje) gdje su sadili razne žitarice (kurustu), najviše proso (šen = čak. šenŕc), a u mjesecu svibnju (zivan) cvale su im voćke: marah (višnja: čak. marŕška), muri (dud: kaj.+ čak. műrva), kirasi (trešnja: čak. cerýšna), šallori (šljiva) itd. Na padinama huritskih brežuljaka (baršilki) pregradjenih kamenim suhozidima su bili terasasti vinogradi tršat (kaj. trsje + Trsât kod Rijeke) gdje su im rasli trši (loza: kaj.+ čak. trsi) i to je najstarije poznato ime za lozu i prvi zapis o uzgoju vinograda u svijetu.
U stočnim štalama (paraka = baraka) držali su najviše koze (kozala: čak. kozâl = jarac) i svinje (gud: čak. gudŕ) koje su se hranile hrastovim žirom (šelu: čak. šelút). Od divljači su lovili (čatapu = čak. čapŕti) npr. srne (surna), lisice (šelebu: čak. šelebâj = lisac) i tigrove (pirga: kaj.+ čak. pirgast = pjegav). U šumskim guštarama (gištir) rasli su daluba (hrast = č. dubác), maxri (borovi: čak. macâri), a ispod drveća razno trnje (nerezitu: čak. nerezěne), puzave povijuše (trti = kaj. trta i čak. trtěna), šašru (šaševi) i sitya (sitina) itd. Na višim gorskim padinama Antitaurusa (huritski: Dingir-Ulikamma = Kamena Dinara) puhali su im olujni vjetrovi shiuni (čak. šijűni), najviše hladni sjeverni buryaš (= bůra), a sunce je zalazilo na zapadu (semiru: čak. semęra).
Na višemu planinskom hrbatu (hirhib = kaj.+ čak. hribčt) vapnenastog krasa na Antitaurus bile su ims kraške ponikve (walu = čak. vŕla) i manji dolci (uwalki = uvalice), pastirski katuni (alani) i oko njih gole kamenjare (škarnu = čak. škâri ili škardũn) s kamenjem (kagalu = čak. kôguli). U rječnim kanjonima Tarae su im bile strmine (nahiri: kaj.+ čak. nahero) i stijene (kammaena), a u špiljama sige (mushur = čak.+ ikav. mušűr), te gnijezda zmija (kašga = čak. kŕška + kaj. kača) i jastrebova (aršib: čak. laštrîb). Ta mitanska leksička baština u našemu je čakavskom rječniku mnogostruko brojnija negoli npr. u armenskom jeziku (DIAKONOV 1985, GREPPIN 1991) koji se kasnije razvio u istom području Zakavkazja umjesto ranjih Mitana, ali danas sadrži jedva dvadesetak huritskih izoglosa slično kao i kod nas kajkavica. Većinu tih dragocjenih prahrvatskih riječi starih par tisućljeća, zbog beogradskih sinekura su naši izdajnički vukovci nasilno izbacili, ukinuli i zamijenili balkanskim srbizmima i turcizmima, da nam uškope ranohrvatske jezične korijene.
|
|
|
|

|

|
|
Gore lijevo i desno : Staroiransko podrijetlo Hrvata. Zbornik simpozija u Zagrebu 24. lipnja 1998. Kulturni centar pri Veleposlanstvu I. R. Iran u Zagrebu i Naklada Zlatko Tomičič, Karlovac. Zagreb - Tehran, 1999.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Urartska kultura (biainili) :
Urartu (domaće: Bihayni ili Biainili, akad. „māt Urarṭu“: ma-at U-ra-ar-ṭu, hebr. iz Biblije: Ararat, grč. Alarodia) ili novije 'kraljevstvo Van' je prapovjesna država iz željeznog doba koja se prostirala oko jezera Van na Armenskoj visoravni i južnom Zakavkazju. „Urartu“ je zapravo tudji akadski naziv za zemljopisni prostor gdje je kroz željezno doba u I. tisućljeću pr.Kr. postojala „Kraljevstvo Urartu“ ili „Zemlja Biainili“. Ovu terminološku podjelu između geografskog i političkog pojma je 1955. postavio povjesničar F.W. König. Kraljevstvo Urartu je obuhvaćalo gorske prostore između Male Azije, Mezopotamije i Kavkaza, što je kasnije nazvano „Armenskom visoravni“. Vidi o Urartima pobliže : Urartu (carstvo Bihayni).
Urartski jezik, ranije još nazivan kaldejski (vlastiti naziv Cheldili) ili vanski jezik, danas je na zapadu uobičajeni naziv za izumrli prapovjesni jezik kojim se govorilo i pisalo u davnom carstvu Urartu (Bihayni) oko jezera Van i širje po južnom Zakavkazju kroz željezno doba izmedju 12. i 5. st. pr.Kr. Po prvi puta je zabilježen klinopisom od 9. stoljeća pr.Kr., obilno se piše po Zakavkazju u 8. i 7.st. i zadnji pripadni nadpisi završavaju oko god. 590 pr.Kr. Govorna uporaba mu se smanjuje nakon pada države Urartu 585 pr.n.e., a nakon 500. pr.Kr. ga je još u antičkoj Armeniji govorio privatno tek manji broj ljudi uglavnom u obitelji.
Lingvistika i etnički sastav Urarta još je predmet niza razprava među istraživačima. Većina (izvan Armenije) vjeruju kako je kraljevska i vladajuća elita govorila urartski i vladala je multietničkim društvom, a u kanije doba podkraj države Urartu negdje od 6. st. pr.Kr. bi većina pučanstva već govorila armenski (tzv. frigijska hipoteza po Herodotu). Po toj hipotezi, pučanstvo koje je govorilo armenski bili su potomci pra-Armena, koji bi se preselili iz Armenske visoravni u 7. st. pr.Kr. i pomiješali se s ranijim huritskim prapučanstvom. Manjina istraživača tj. uglavnom domoljubni armenski povjesnici smatraju kako je urartski bio samo formalni pisani jezik, dok je većinsko pučanstvo, uključivo i kraljevski dvor već govorilo armenski. Ta hipoteza se zasniva na ograničeno-siromašnom rječniku u urartskom klinopisu, a takodjer primjećuju kako nakon 250 godina uporabe klinopisa nije bilo jačeg razvitka ni promjena, što bi upućivalo na već mrtvi jezik.
Urartska pismenost :
Urartski je bio prvi i najraniji pismeni jezik u Zakavkazju sjevernije od Antitaurusa, jer se ini raniji jezici u Zakavkazju samo kratko spominju u zapisima južnijih civilizacija Starog Istoka, ali na njima iz brončanog doba sve do 11. st. pr.Kr nisu nadjeni neki vlastiti zapisi u samom Zakavkazju. Urartski se dosad očuvao na mnogobrojnim nadpisima (blizu tisuću nadjenih) iz kraljevstva Urartu, koja su pisana klinopisom posudjenim od Asiraca i Hetita. Urarti su imali i starije hieroglifsko pismo, koje se kasnije nakon 8. st. pr.Kr. uglavnom rabilo samo za računovodstvo i vjerske namjene.
Urartski klinopisi se po jeziku dalje dijele na dvije grupe : manjina je pisala akadskim jezikom, službenim jezikom Asirije, a većina nadjenih natpisa su na urartskom jeziku tj. kaldejskom ili neo-huritskom, koji je povezan sa starijim huritskim u huritsko-urartu grupi jezika. Do danas je pročitano i prevedeno oko 560 natpisa na urartskom klinopisu od tisuću nadjenih. Većina sadrže oko 350 do 400 riječi pretežno urartskih, iako ima i posuđenica iz drugih tadanjih jezika najviše iz armenskoga oko 70 korijenskih riječi. U početku su u Urarti rabili starije domaće hieroglife, pa su kasnije prešli na asirijski klinopis. Za razliku od većine pročitanih klinopisa, stariji urartski hijeroglifi većinom još nisu uspješno protumačeni i zato se paleografi zasad ne slažu koji su jezik rabili u tim hieroglifima.
Urarto-slavenske paralele :
Po raznim ruskim istraživanjima (A. Ivanovski, B. Pjotrovski, V.I. Avdijev i dr.), od staroistočnih visokih civilizacija su prapovjesni Urarti bili najsjeverniji i razmjerno najbliži susjedi pretcima ranih Praslavena, pa su na njih preko sjevernog Predkavkazja i oko Crnog mora mogli imati bar posredni kulturni utjecaj. Na to uz ino upućuju i razni arheonalazi urartske trgovačke robe po sjevernom Predkavkazju i oko Crnog mora. Ovo je dijelom vidljivo i kroz slične posudjene riječi kod Slavena: npr. wasi (gradić), dzeto (žito), tsera (hrast-cer), kapi (tekuća mjera), ari (ploha), možda još yamcha (jabuka), liyad (voda-tekućina) i druge.
Premda je noviji hrvatski jezik uglavnom pove različit od urartskoga, na rane pretke Hrvata je zbog posrednog susjedstva urartski kulturni utjecaj mogao biti dvosmjeran: bilo posredno preko starih Perzijanaca kao djelomičnih baštinika urartske civilizacije, ali možda još izravno preko sjevernog Predkavkazja i oko Crnog mora. Uz još ine usporednice, vjerojatno nije mnogostruka slučajnost što su niz patronima ranih urartskih plemena i današnjih hrvatskih prezimena značajno slični: npr. urartski Bani (hrvat. Banić, -niček,-ičević), Barzân (hr. Borzan), Buliân (hr. Buljan), Duklân (hr. Dukljanin), Gashân (hr. Gašanić), Ibrisîn (Ibrišimović), Khuréle (hr. Kurelec), Lubura (hr. Luburić), Perwân (hr. Pervan), Setîn (hr. Cetin, -inić), Shupân (hr. Župan, -anić,-nović), Wasili (hr. Vasilić), Wesân (hr. Vesanić, -nović), ...itd.
Neohuritski ili manejski :
Manejsko kraljevstvo (akad. mat-Mannai, hebr. Biblija: îđĚé - Minni, urart. Manana ebdnaia, grč. Mannaia basileia, lat. Regnum Mantiene) : Manejci (akad. Mannai) su bili ranoantički narod još nesigurnog podrijetla, a najvjerojatnije mladji plemenski srodnici ranijih istočnih Hurita, koji je u 1. tisućljeću pr.Kr. naseljavao prostore zapadnog Irana, uglavnom jugoistočno od jezera Urmia. Oko god. 860. pr. Kr. su stvorili tamponsko kraljevstvo koje se tri stoljeća suprostavljalo uzastopnim navalama Urarta sa zapada i Novoasirskog Carstva s juga. Nestaju od 6.st. pr. Kr. kada ih prvo pokorava Medijsko Carstvo od 625. pr.Kr., pa s njim kasnije dolaze pod Ahemenidsku Perziju od 553.- 330. Nakon medijskog osvajanja manejske države, njezino se pučanstvo zatim u Ahemenidskoj Perziji postupno asimiliralo najviše u iranske Medijce i dijelom Perzijance, nakon čega do Kristova doba nestaje i manejski jezik.
Manejsko kraljevstvo je bila država s izaženim utjecajem vrhovnog vijeća indoiranske aristokracije, isprva kao plemenski savez. Stoga je dvoslojna Manejska država po društvenom ustroju najvjerojatnije bila dosta slična kao ranije huritsko kraljevstvo Mitanni iz brončanog doba i može se smatrati njihovim djelomičnim nastavkom. Manejska pokrajinska plemena (nagihu) s posebnim čelnicima (belali) su bila Dalii, Kumurdi (Khumurti), Lullume (Lullubi), Messii, Mannai (Munash), Sunbii i Teurli. Njihovo pučanstvo je provodilo sjedilački život većinom u utvrdjenim gradovima, od kojih je najveći bio prijestolnica Izirtu (Mahabad), pa još Izzibia (Ziwiyeh), Tarwakisa (Tabriz*) i još ini manji gradići.
Imali su najbolje razvijenu metalnu tehnologiju, vinogradarstvo i konjogojstvo, pa su od njih i Asirci nabavljali svoje najbolje konje. Glavna su manejska arheonalazišta sada Hasanlu, Ziwiyeh i Bukan. Kronološki redoslijed manejskih vladara: njihovi su važniji kraljevi u 9.st. pr.Kr. Ualki oko god. 860, pa od 850.- 780. vazali Urarta, a u 8.st. Azza I. do 775, opet vazali Urarta 774.- 750., pa najjači neovisni Iranzu 750.- 725. s najvećom državom, Azza II. 725.- 716., Bagadata 716.- 710., Ulluswinu 710.- 675., Akhšeri 675.- 653., Ualli 653.- 625. kao skitski vazal, Bekhabu od 625. kao vazal Medijskog carstva, Erisinni od 553. kao vazal perzijskih Ahemenida, itd.
Antički manejski ili neohuritski jezik je najzadnji od huritoidnih jezika koji se javno govorio na Starom Istoku bar do sredine I. tisućljeća pr. Kr., najviše u Manejskom kraljevstvu zapadnog Irana. Premda je manejski bio istodoban i susjedan sa srodnim urartskim jezikom iz Zakavkazja, ipak je više arhaičan i zato bliži s ranijim huritskim iz II.tis. pr. Kr., pa se može smatrati izravnim antičkim nastavkom huritskoga tek kao njegov mladji dialekt. Inače je manejski zbog oskudno nadjenih vlastitih zapisa još slabije poznat od huritskoga i urartskog, uglavnom samo preko imena njihovih čelnika i tek malobrojnih zapisanih toponima iz urartskih i asirskih zapisa, ali dosad bez nalaza dužih vlastitih tekstova. Ipak je njegova pripadnost toj osobitoj obitelji huritoidnih jezika manjeviše vjerojatna.
Kasitska kultura Babilona :
Četvrti i zasad najmanje poznati, tek mogući član huritoidne porodice prednjoazijskih jezika bi bio kasitski (ili kosejski), čija pripadnost toj skupini zasad još nije sigurna. I sam jezik je nedovoljno proučen, pa je dosad poznato oko 3.000 kasitskih riječi bez dužih tekstova. Jezik je najviše poznat iz mezopotamskih klinopisa po brojnim imenima kasitskih čelnika, bogova i nizu njihovih kraljeva u Babilonu, a dijelom i po nekim kasitskim toponimima, pa poljodjelskim, stočnim i tehničkim pojmovima. Od malobrojnih nama sličnih riječi je značajna npr. buriaš = olujni i hladni sjeverni vjetar (bura).
Kasiti (lat. Cossaei): Kasiti ili Kosejci su bili rani narod prvotno nastanjen uz gorje Zagros iz pokrajine Luristan na zapadu Irana, gdje su živjeli od III.tisućljeća. Prvo su rabili za oranje oštro kamenje, a noževe su pravili od kremena. Kasiti su se ranije bavili lovom i ribolovom, ali u Mezopotamiji postupno prijelaze na stočarstvo, poljodjelstvo i metalurgiju. Kasnije su ina plemena iranske visoravni kopirala umjetnost Kasita. U njihovim grobovima je nađeno brončano oružje. U klinopisima se spominju njihovi prvi napadi na Babilon od 18. st. pr. Kr., koji su osvojili i tu vladali god. 1595. - 1155. kao manja vladarska elita i na kraju su uglavnom bili kulturno-jezično semitizirani. God. 1155. pr. Kr. istočni primorski Elamiti pod kraljem Kutir-Nahunte II. zarobljuju i odvode zadnjega kasitskog kralja Babilonije (Enlil-nadinahi 1157. - 1155.), a kao plijen im odnose i glavni kip boga Marduka, nakon čega propada kasitska kultura u Mezopotamiji.
Neki hrvatski iranisti i naši etnogenetičari npr. prof.dr. Branimir Gušić, Zlatko Tomičić, Mato Marčinko i ini, predlažu moguću vezu ranih mezopotamskih Kasita s klasičnim i srednjovjekim plemenom starohrvatskih Kasega (Kosejci), ali dogmatski jugoslavisti to uglavnom apriori odbacuju. Glavni je uzrok što su ovi rani Kasiti razmjerno slabo poznati, pa je podjednako moguće predlagati razne slične.
|
|
|
|
|
|

|
|
|
|
[ Pročitajte više ] o tome dali desno navedeno piše ili ne piše u knjigi “Deobe” Dobrice Ćosića (slika gore) koja je tiskana 1977. i 1982. godine u Rijeci.
|
|
|
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, prvi dio : stranica 95.
”... Kaži, slaži nešto. Da se nadamo. ... . Znamo da nije istina. Ali ti reci, prevari, izmisli, ako još imas dušu. ... Neka slaže šta bilo. ... "
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, prvi dio : stranica 118.
" ... Laž. To je prva riječ koju izgovori, i ponovi je, ... "
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, prvi dio : stranica 135.
" ... Ropstvo, to je : smrtnonosne su istine. Zato se i viču i šapuću laži. Svima i svakome. Laže okupator, lažu izdajice, lažu i borci za slobodu. Lažemo da bismo prevarili sebe, da utješimo drugoga; lažemo iz suosjećanja, lažemo da nas ne bude strah, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju i tuđu bijedu. Lažemo iz ljubavi i čovječosti, lažemo zbog poštenja. Lažemo radi slobode. Laž je vid našeg patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije. Lazemo stvaralacki, mastovito, inventivno. ... Laž je nužda : biološka, psiholoska, nacionalna, politička. ... Beograd u ovim danima - to je apokalipsa laži. ..."
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, drugi dio : stranica 168.
" ... Šteta je što se u Srbima, kroz šest stotina godina robovanja pod Turcima, do nevjerovatnih razmjera razvila neka poznata svojstva robova. U njihovoj nacionalnoj etici, na rang-listi vrlina, poslje hrabrosti odmah dolazi laž. Kapetan F., nas stručnjak za njihovu povijest, priznaje da ne zna nijedan narod koji je u nacionalnim i političkim borbama uspio tako uspješno i sretno da se koriste sredstvima obmane, prijevare i laži svojih protivnika i neprijatelja kao što su to uspjeli Srbi. Oni su pravi umjetnici laži. ..."
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, drugi dio : stranica 213.
" ... Zar ne vidite koliko se narod iskvario, lažljiv je, on smatra suzdržanost i neiskrenost za mudrost i vještinu. ... "
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, drugi dio : stranica 222.
" ... Sramota. Pijete, lažete, neradnici ste, ... "
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, drugi dio : stranica 226.
" ... Lažete. Svi lažete. ... "
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, drugi dio : stranica 290.
" ... Lažete. Neumorno lažete sebe. I pored svega što se dogodilo i što se još događa. ... "
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, treći dio : stranica 9.
"... Šutio sam puno, uporno razmišljao i brinuo, ispitivao se, prisjećao, traŽio savjete iz knjiga i prijatelja, lagao i lagao sebe, izmišljao, ..."
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, treći dio : stranica 133.
"... Laž. Velika laž vojsku obara. Cijelu državu. ..."
Dobrica Ćosić, "Deobe", Otokar Keršovani, Rijeka, 1977. i 1982. godina, treći dio : stranica 212.
"... Laž. Tolike laži, sva sječnja. ... "
Ima i A. G. Matoš nešto o Srbima reći : “Srbima je laž od Boga.”
U Finskoj se i dan danas kaže : “Lažes kao Srbin”.
Veliki crnogorski domoljub dr. Sekula Drljević piše u “Balkanski sukobi 1905-1941” : "Riječ podvala ni u jednog drugog naroda u susjedstvu ne postoji, ali nitko ne može tako podvaliti kao što to umije Srbin!"
Srpska predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže : "Cijela srpska povijest je laž!"
Srpski “istoričar” Živko Andrijašević je jednom rekao : "Mi kada falsifikujemo ne radimo to po malo, mi krečimo sve”.
Patrijarch Bartolomej Srbima : "Živite već 800 godina u lažima!"
Sigmund Neumann zapisao je : “Povjest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem i laži, bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj su laž, prijevara, izdaja, osveta, ubojstva, zločini, priznati kao normalno pravilo ponašanja. Tako su rasle srpske generacije i četništvo, kao istomišljenici generala Mihajlovića, pa se može bez muke razjasniti ta politička banda!”
Dnevnik Dobrice Ćosića, u noći kada je NATO obustavio bombardiranje Jugoslavije : “Uz američke i evropske laži, ravnopravno, ali sramnije i besmislenije su srpske laži u režiji Slobodana Miloševića, a koje raznose i umnožavaju generali, političari i novinari: okupacija Kosova tumači se odbranom državne cijeline i suvereniteta. U porušenoj, obogaljenoj i poraženoj Srbiji sa tisuće ubijenih i ranjenih, proglašava se nacionalna pobjeda. Farsa za farsom! Nadrealizam povijesti".
1871. godine je srpski književnik Milan Đakov Milićević napisao : "Ne mogu naši potomci znati istinu o nama, jer je mi i ne kazujemo, nego izlažemo što nam podmiruje račun"
Leo Freundlich : "Za Srbe je najveći neprijatelj istina. Ona ugrožava njihov opstanak!
Srpski Vladika Grigorije Durić : "Jer smo u ovom potonjem ratu, gubili bitke. A bili smo brojniji ... I nemojte da govorimo kako nismo izgubili u ovom ratu. ... Jer smo prvi po pušenju, prvi smo po psovanju, prvi smo po laganju, .... Prvi smo po oboljenima fizičkim i psihičkim. To ne služi na čast i na slavu."
Dragoljub Mićunović, profesor filozofije na Sveučilištu u Beogradu i predsjednik Demokratske stranke u Srbiji : "Srpska istorija (povijest) je lažna!"
U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sandžaku i Crnoj Gori su poznate izreke : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, teritorije i povijest ukrade!” i “U lažima su duge četničke brade!”
Srpski Patrijarh Pavle je rekao kad se je obraćao studentima kod Terazijske Česme na radiju B92 : „Budimo ljudi iako smo Srbi“.
Sve je rečeno!
|
|
|
|
|
|
|
|
Da se malo nasmijemo :
|
Hrvati :
|
Takozvani Srbi :
|
|
|
|
|
|
Prvi roman :
|
Petar Zoranić “Planine”, 1536. (Objavljen 1569).
|
Atanasije Stojković “Astrid i Natalija”, 1801.
|
|
Prvi dramski tekst :
|
Hanibal Lucić “Robinja”, 1530.
|
Stefan Stefanović “Smrt Uroša V.”, 1825.
|
|
Prva opera :
|
Vatroslav Listinski “Ljubav i zloba”, 1846.
|
Stanislav Binički “Na uranku”, 1903.
|
|
Prvo javno kazalište :
|
Hvar (najstarije u Evropi!), 1612.
|
Srpsko narodno pozorište, 1861.
|
|
Prvo sveučilište :
|
Sveučilište u Zadru, 1396.
|
Sveučilište u Beogradu, 1808.
|
|
Prvo sveučilište s neprekinutim radom :
|
Sveučilište u Zagrebu, 1669.
|
Sveučilište u Beogradu, 1808.
|
|
Prvi zakonik / statut :
|
Korčulanski statut, 1214.
|
Dušanov zakonik, 1349.
|
|
Drugi zakonik / statut :
|
Dubrovački statut, 1272.
|
|
|
Treći zakonik / statut :
|
Vinodolski zakonik, 1288.
|
|
|
Četvrti zakonik / statut :
|
Brački statut, 1305.
|
|
|
Peti zakonik / statut :
|
Zadarski statut, 1305.
|
|
|
Šesti zakonik / statut :
|
Lastovski statut, 1310.
|
|
|
Sedmi zakonik / statut :
|
Splitski statut, 1312.
|
|
|
Osmi zakonik / statut :
|
Rapski statut, 1328.
|
|
|
Deveti zakonik / statut :
|
Hvarski statut, 1331.
|
|
|
Deseti zakonik / statut :
|
Mljetski statut, 1345.
|
|
|
Prva gimnazija :
|
Gornjogradska gimnazija, 1607.
|
Prva kragujevačka gimnazija, 1833.
Takozvani Srbi se prave ludi pa tvrde da je prva srpska gimnazija bila u “Sremskim Karlovcima” iz 1791 godine! Ne! Tada su Srijemski Karlovci” bili dio kraljevine Hrvatske i Slavonije unutar Austro-Ugarske u ugarskim dijelu. Srbi su taj dio Srijema tek 1918. godine okupirali a za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske su se Srijemski Karlovci zvali Hrvatski Karlovci i bili od 1941-1945 dio Nezavisne Države Hrvatske!
|
|
Prvi rječnik :
|
Petar Lupis Valentian, 1527.
|
Vuk Stefanović Karadžić, 1818.
|
|
Drugi rječnik :
|
Faust Vrančić, 1595.
|
|
|
Prva gramatika :
|
Bartol Kašić, 1604.
|
Vuk Stefanović Karadžić, 1814.
|
|
Prva tiskana knjiga :
|
“Misal po zakonu rimskog dvora”, 1483.
|
“Četvorojevanđelje”, 1537.
Pažnja : Srbi su prepisali tu knjigu sebi, ali ona nije napisna na srpskim jezikom, nego na crkvenoslavenskim. Takozvani srpski jezik tada još ne postoji!
|
|
Prvi pisani spomenik :
|
“Bašćanska ploča”, 1100.
|
“Miroslavovo jevanđelje”, 1195. godine.
Pažnja : Srbi su prepisali tu knjigu sebi, ali ona nije napisna na srpskim jezikom, nego na crkvenoslavenskim. Takozvani srpski jezik tada još ne postoji!
|
|
Prva kovanica :
|
1196. godine.
|
Između 1228 i 1234. godine.
|
|
Prvo kraljevstvo :
|
925. godine.
|
1217. godine.
|
|
Prvi knez :
|
Primorska Hrvatska :
- nepoznato ime (otac Porge) 630. - 638. godine - Porga 640. - 680. godine
Panonska Hrvatska :
Vojnomir 791. - 810. godine
|
Srbi fantaziraju da je Srbija bila kneževina od 626 godine, ali se tek može jedva nešto naći o knezu Višeslavu koji je vladao od 730. do 780 godine.
Zamisliste : vladao je 50 godina u dobi kad je rijetko netko uspio u tim vremenima napunit 50 godina života!
Malo su se zajebali : Raška = (H)R(v)aška je od 631. - 806. godine bila provincija Hrvatske! Znaći da je onda bio Višeslav Hrvat?
Dobro da su Srbi to onda sami potvrdili!
Hahhahahahaahahahahaha!
|
|
Najstarija očuvana kruna :
|
1380. godina.
Čuva se u Zadru, teška kruna od čistog zlata, dragih kamenja i perli. Kraljica Jelisava Anžuvinska-Kotromanić je za tu krunu izvela vez u tehnici zlatoveza koji je isto očuvan. [ Pročitaj više ]
|
1904. godina.
Izrađena od nekvalitetnih pozlačenih materijala i jako malo pravog zlata. Čisti šund sa vrlo malo vrijednosti. Kruna “Jugo” kvalitete ... obično sranje. [ Pročitaj više ]
|
|
Najstarija očuvana zastava :
|
1647. godina. Ta je zastava najstarija poznata hrvatska zastava, a čuva se u riznici obitelji Esterházy u dvorcu Forchenstein, Austrija. [ Pročitaj više ]
|
1655. godina. Ta je zastava najstarija poznata srpska zastava, a čuva se u riznici obitelji Esterházy u dvorcu Forchenstein, Austrija. [ Pročitaj više ]
|
|
Najstariji grb :
|
830. godina. Misal bana Pribine je tiskana 830. godine na kojim se vidi ne samo hrvatski grb sa prvim bijelim poljem nego i hrvatski troplet. [ Pročitaj više ]
|
1217. godina. Kraljevina Srbija : grb sa dvoglavnim orlom (bez 4C). [ Pročitaj više ]
|
|
Na najstarijoj karti :
|
1154. godina. Hrvatska se nalazi na karti s imenom “Tabula Rogeriana.” iz 1154. godine kartografa al-Idrisi za Roger II. od Sicilije. [ Pročitaj više ]
|
1514. godina. "Carta marina" iz 1516 godine Nijemaca Waldseemüllera an kojoj se vidi prvi put ime “Servia” (Srbija) = zemlja sluga. [ Pročitaj više ]
|
|
Najstariji kraljevski pečat :
|
1058. godina. Pečat kralja Krešimira, vladara Dalmacije i Hrvatske (SIGILLUM REGIS CRESIMIR RI DALMAT[C]HROA[T]). [ Pročitaj više ]
|
1217. godina. Pečat Stefana Prvovenčanog (vladao 1196–1227), prvog krunjenog srpskog kralja (od 1217 godine). [ Pročitaj više ]
|
|
Najstariji Sabor :
|
1273. godina. Najstariji sačuvani zapisnik saborskoga zasjedanja potječe iz 19. travnja 1273. godine (u Zagrebu), a održan je kao Opći sabor čitave kraljevine Slavonije (Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis). Na tom su saboru plemići i crkveni velikodostojnici donijeli prve poznate zaključke, odnosno statuta et constitutiones (odredbe sa zakonskom snagom). [ Pročitaj više ]
|
1804. godina. Najstariji i najznačajniji sabor u novijoj srpskoj povijesti je Sabor u Orašcu, održan na Sretenje 1804. godine, kojim je započeo Prvi srpski ustanak. Na tom skupu u Marićevića jaruzi, srpske stariješine su izabrale Karađorđa Petrovića za vođu ustanka protiv dahija, što je vodilo ka oslobođenju Srbije.
[ Pročitaj više ]
|
|
|
|
|
|
|
|
Download : kompilacija “Hrvatsko Ognjište”.
|
|
|
|
Za Vas smo sastavili kompilaciju “Hrvatsko Ognjište” sa hrvatskim bendovima Transponder (Electronic Body Music, Dark Electro), Ton Agram (Oldschool & Rhythmic Industrial, Rhythm N´ Noise), Kybernaut 783 (Aggrepo, Techno Pop, Electro, Space Synth, Synthwave, Vocoder Electronics) i Bleiburg (Dark Electro).
Podržite naš rad sa Downloadom ove kompilacije. Hvala Vam!
|
|
|
|

|
1-01 Transponder - 10 Travanj 1-02 Transponder - Bad Blue Boys 1-03 Transponder - My Way Back Home 1-04 Transponder - The Urban Soldier 1-05 Transponder feat. Human Nihil & Leaether Strip - When We Return To Bleiburg 1-06 Transponder - It´s Too Late Now 1-07 Transponder - The Urban Soldier 1-08 Transponder - The War Is Never Over 1-09 Transponder feat. Leaether Strip - Kampf, Sieg oder Tod 1-10 Transponder - These Stormy Nights 1-11 Transponder - Kape sa znakovljem 1-12 Transponder - 5 kilometara užasa i tragedije 1-13 Transponder - 10 Travanj (Extended Version)
2-01 Ton Agram - Nikada više u Beograd 2-02 Ton Agram - HOSovac 2-03 Ton Agram - Vukovar 2-04 Ton Agram - Domu, rodu i najvećem sinu 2-05 Ton Agram - Četničke horde 2-06 Ton Agram - Neprirodno i protunaravno 2-07 Ton Agram - Srijem 2-08 Ton Agram - Radio Zagreb 2-09 Ton Agram - Batschka 2-10 Ton Agram - Lažes kao Srbin 2-11 Ton Agram - Tko vam jebe mater srpsku? 2-12 Ton Agram - Good-Bye S(R)AO Krajina 2-13 Ton Agram - Krugovalna postaja 2-14 Ton Agram - Šetnja srpskih opanaka 2-15 Ton Agram - Ognjevi 2-16 Ton Agram - Bleiburg
3-01 Ton Agram - U.S.K. 3-02 Ton Agram - Jel to jasno? 3-03 Ton Agram - Akcija Feniks ´72 3-04 Ton Agram - Odgovor 3-05 Ton Agram - Rekao mi je tata 3-06 Kybernaut 783 - Marija Oršić 3-07 Bleiburg - Izobrazba 3-08 Bleiburg - Na rad 3-09 Bleiburg - Tri srca junačka 3-10 Bleiburg - The Great British Betrayal 3-11 Bleiburg - Awaking Of A Dead Hymn 3-12 Bleiburg - Domovino
[ DOWNLOAD OVDJE ]
Formati : 320 kBit/s mp3, FLAC, ALAC (Apple Lossless), AAC, Ogg Vorbis, WAV ili AIFF.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
Internet radio “Krugoval” :
|
|
|
|
|
|
[ Program ]
|
|
|
|
Download kompilacija “Hrvatsko Ognjište” :
|
|
|
|

|
|
|
|
Sastavili smo za vas Download kompilaciju “Hrvatsko Ognjište” koju možete skiniti kao mp3, WAV i u puno više formata na našoj stranici.
[ Download ]
|
|
|
|
Veliki intervju sa vođom Hrvatskog Ognjišta!
|
|
|
|
H
|

|
O
|
|
|
|
|
|
Vođa “Hrvatskog Ognjišta”, Barun Stjepan plemeniti Rukavina von Morgenstern nam je u velikim intervjuu odgovorio na sva naša pitanja.
[ Pročitaj intervju ovdje ]
|
|
|
|
Novo u dućanu :
|
|
|
|

|
|
|
|
Gore : Raritet emigracije Nezavisne Države Hrvatske : 5 Kuna, 1991 u sešt različitih metala.
[ Kupi ovdje ] [ Više informacija ]
|
|
|
|

|
|
|
|
Gore : Džepni sat firme Zenith sa Rubinima sa državnim grbom Nezavisne Države Hrvatske i "Za dom Spremni" urara Joze Mažurića iz Mostara.
[ Kupi ovdje ]
|
|
|
|

|
|
|
|
Gore : Jedan od tri srebrena prstena njemačke vojne udruge “Handžar” (Handschar) izdan 10.4.1955 godine.
[ Kupi ovdje ] [ Pročitaj više ]
|
|
|
|
|
|
|
|
Gore : Emigracija Nezavisne Države Hrvatske je izdala nekoliko vrlo rijetkih niza maraka.
[ Kupi ovdje ]
|
|
|
|
|
|
|
|
Gore : Evo još nekoliko primjera iz bogati filatelistički izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske.
[ Kupi ovdje ]
|
|
|
|
|
|
|
|
Gore : Ima još hrvatski Muslimana iz Sandžaka koji nisu tijekom 111 godina krivoslavno nesveto-savske okupacije balkanski nomada zaboravili na dan 29.4.1941, kad se je Sandžak priključio samovoljno Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Ti patrioti iz jednog dijela navijača FK Novi Pazar (Torcida Novi Nazar) su izdali na sječanje na taj datum 29.4.2024 niz sa 24 maraka od kojih četri možete vidjeti gore.
[ Kupi ovdje ] [ Pročitaj više ]
|
|
|
|
|
|
|
|
Gore : 1993 godine je HOS izdao dva različita niza maraka. Oba niza su ograničena na 200 komada. Gore vidite prvi niz.
[ Kupi ovdje ] [ Pročitaj više ]
|
|
|
|
|
|
|
|
Gore : drugi niz HOSa iz 1993 godine.
[ Kupi ovdje ] [ Pročitaj više ]
|
|
|
|
|
|
|
|
Gore : Njemačka vojna udruga “Handschar” je između 1955 i 1994 godine izdala 80 niza sa 4 do 32 donacijski maraka koje ne možete naći niti u jednim filatelističkom katalogu.
[ Kupi ovdje ] [ Pročitaj više ]
|
|
|
|
|
|
|
|
Gore : Još nekoliko primjera izdanja njemačke vojne udruge “Handschar” :
[ Kupi ovdje ] [ Pročitaj više ]
|
|
|
|
Srbi plačali Turcima 200 godina srpske gejeve!
|
|
|
|

|
|
|
|
Jeste li čuli za ĐOJLENJE?
Prije gotovo 200 godina Srbija je iz budžeta plaćala mlade srpske gejeve/pedere da budu LJUBAVNICI TURCIMA! Kasnije su ti isti postali svečenici u srpskoj crkvi.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srpska (br)ekavica preplavila hrvatski Jadran!
|
|
|
|

|
|
|
|
Srbi koji su došli raditi u Hrvatskoj su preplavili kafiće, restorane, vinoteke, ... i bez srama pričaju za Hrvate odvratnom (br)ekavicom umjesto da pričaju u Hrvatskoj hrvatski jezik.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Rasni zakoni već 1940. godine u veliko-srpskoj tvorevini zvanoj Kraljevina Jugoslavija!
|
|
|
|

|
|
|
|
Nezavisna Država Hrvatska je za njemačko priznanje morala primiti 1941. godine rasne zakone a domaći crveni tifusari i jugo-srpski okupatori taje da ih je Kraljevina Jugoslavija uvela već godinu dana prije : i to SAMOVOLJNO!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Čestit Srbin Igor Vukić dokazao srpsku i komunističku mitomansku laž o Jasenovcu i “logoru za (bre) decu”!
|
|
|
|

|
|
|
|
Čestit Srbin Igor Vukić dokazao veliko-srpsku i četničku laž o Jasenovcu i navodnim logoru za djecu!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Prva hrvatska kovanica 32 - 38 godina prije prve srpske :
|
|
|
|

|
|
|
|
Srpski džoljenci ignorirau činjenicu da su Hrvati 32-38 godina prije Srba kovali svoj novac. Teški "istoričar" iz Hrvatske Goran Šarić (inače sluga četnika) se pravi lud o toj temi. Njemu i njegovim bradatim neznalicama možemo pomoči liječiti njihovo neznanje o prvoj hrvatskoj kovanici na ovim prostorima iz 1196. godine.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Pet razloga zašto Tesla ne može biti takozvani “Srbin” :
|
|
|
|

|
|
|
|
Pošto takozvani “Srbi” nemaju svoje, kradu tuđe teritorije, tuđu povijest i tuđi jezik i pretvaraju tu krađu u svoje. Tako su i svijetu tumačili da je Hrvat Tesla takozvani “Srbin”, ali laž ostaje laž!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Srpska nekultura psovki :
|
|
|
|

|
|
|
|
Fuj : srpski primitivizam se može vidjeti najbolje u srpskoj nekulturi psovke u njihovim jeziku i mentalitetu!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Zamislite : “Velika Smradija” postojala prije nego što je Stefan Nemanja izmislio Srbe 1317. godine!
|
|
|
|

|
|
|
|
Bezpovijesni Srbi u svojim ludilu su izmislili nekakvu “Veliku Smradiju” već u 490. godini sa 40 nepostojećih kraljeva a tvrde da su tada Hrvatska, Bosna, Raška itd. bile srpske provincije!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Novak Đoković obožava smrdljivog Dražu Mihailovića :
|
|
|
|

|
|
|
|
Po ocu Crnogorac a po majci Hrvat ali poznati tenisac Novak Đoković hoće biti Srbin koji podržava najveći ološ Balkana : smrdljive četnike! Na slici se vidi on sa rakijom s imenom “Draža”. Fuj! Srami se! Jadna ti hrvatska majka!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Perverzna četnička laž da su Hrvati izumili “Srbosjek”!
|
|
|
|

|
|
|
|
Jedna od zadnjih vjekovnih laži krivoslavne-nesvetosavske četničke SrBANDE je da su Hrvati navodno izumili i navodno koristili takozvani “Srbosjek”. Srušili smo i tu četničku laž!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Koje su tadašnje države priznale Nezavisnu Državu Hrvatsku?
|
|
|
|

|
|
|
|
Smrdljivi krivoslavni nesveto-savski četnici i domaći crveni tifusarski ološ i suge Beograda vole lagati da niti jedna zemlja nije priznala Nezavisnu Državu Hrvatsku. Dali je to zbilja tako ili je tokao uvijek tipična jugo-srpska i četnička laž?
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske : dr. Ante Pavelić.
|
|
|
|

|
|
|
|
Poglavnik dr. Ante Pavelić se je rodio 14. VII. 1889 u Bradini kraj Konjica i umro od posljedica četničkog atentata u egzilu u Madridu 28. XII. 1959. Poglavnik dr. Ante Pavelić je radi jugo-srpske okupacije Hrvatske 1929. godine osnovao Ustaški pokret. Kao Poglavnik je vladao od 1941-1945 Nezavisnom Državom Hrvatskom.
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Mokri snovi krivoslavni nesveto-savski Turaka : Hajduk Split je navodni “srpski” klub!
|
|
|
|
|
|
|
|
Otkrili smo kad su krivoslavni nesveto-savski Turci počeli lagati o grbu Hajduka Splita i da je Hajduk Split navodno “srpski” klub jer su ga osnovali navodno takozvani “Srbi”! Otkrili smo čak i ime srpskog falsifikatora koji je to i sam priznao!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Nezavisna Država Hrvatska : nekakva “marionetska džava” ili ne?
|
|
|
|

|
|
|
|
Dali je Nezavisna Država Hrvatska bila “režim”, “marijonetska država” itd. kako domaći crveni tifusari i četnička krivoslavna nesveto-savska SrBANDA sa 49 % turskom genetikom tvrde ili ne?
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Kad vam krivoslavni nesveto-savski Turci (SrBANDA) sole pamet na društvenim mrežama :
|
|
|
|

|
|
|
|
Pošto su opančari jadni u povijesti pokušaju nas Hrvate uvjeriti da nemamo kao navodno oni nikakvu daleku povijest. Za vas smo složili lijepe slike koje im možete slobodno metnuti pod njihove komentare. Istina će ih jebe kao 500 godina Turci!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
Dokaz : Na austro-ugarskim kratama i dokumentima nema sveto-savaca nego samo hrvatski pravoslavaca!
|
|
|
|

|
|
|
|
Totalni poraz zločinačke SPC i četnički balkanski nomada : u austro-ugarskim kartama i dokumentima nema pravoslavni sveto-savaca nego hrvatski grko-istočnjaka. To je dokaz da je tada postojala Hrvatska Pravoslavna Crkva a nikakva srpska!
[ Članak ] [ Sve teme ]
|
|
|
|
|
|
|