|

|
|
Radio Krugoval :
|
|
|
Program internet radija “Krugoval”
|
|
Novo u eTrgovini :
|
|
Probne kovanice Nezavisne Države Hrvatske :
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|
Džepni sat Nezavisne Države Hrvatske : [ Više slika ]
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|
Njemačka vojna udruga “Handschar” (Handžar) :
|
|
Nakon II. Svijetskog Rata je u Njemačkoj nastala vojna udruga, sastavljena od prijašnjih vojnika i častnika SS divizije "Handžar".
U njoj su se skupili Njemci, njemački Volksdeutscheri iz Nezavisne Države Hrvatske te katolički i muslimanski Hrvati u egzilu iz od Jugo-Srba i domaćih izdajnika okupirane Nezavisne Države Hrvatske.
Udruga je izdala 10.4.1955 tri srebrena prstena sa motivom Handžar divizije, grbom Nezavisne Države Hrvatske i motivom Ustaške mladeži.
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|
Udruga je između 1955 i 1994 godine izdala 80 niza sa 4 do 32 donacijski maraka koje ne možete naći niti u jednim filatelističkom katalogu.
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
Udruga je u suradnji sa Višnjom Pavelić izdala 1991 godine interesantne i vrlo rijetke kovanice u 6 različitih metala :
25 Banica : 50 priključenja Sandžaka Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. 50 Banica : hrvatski ratnik 1 Kuna : Handžar divizija 1 Kuna : Tri srca junačka : grbovi Handžara, Kame i Prinz Eugena 2 Kune : grb HOSa 2 Kune : grb Državne Radne Službe 5 Kuna : Marija Oršić 5 Kuna : Frane Tente 10 Kuna : Čuvaj se Četnika i Partizana 10 Kuna : Crna legija i Vitez Jure Francetić 50 Kuna : Poglavnik Dr. Ante Pavelić
Iste godine je izašla kovanica od 5 Kuna sa motivom “Violator” benda “Depeche Mode”. Ta kovanica je irađena u istim 6 materijalima kao gore opisane kovanica njemačke vojne udruge Handschar/Handžar i kćeri Poglavnika, Višnje Pavelić.
|
|

|
|
Jedina je razlika da na toj kovanici nema oznaka “TKH” za “Truppenkameradschaft Handschar” (Vojna udruga Handžar).
[ PROČITAJ VIŠE ]
U našoj e-trgovini možemo vam ponuditi nekoliko ovih kovanica.
Kupi ovdje : .
|
|
Novo u eTrgovini :
|
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|
|
IZDANJE SANDŽAK :
2024te godine su navijaći FK Novi Pazar (Torcida Novi Pazar) izdali marke na spomen proključenja Sandžaka Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 29.4.1941 godine u dvije veličine.
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|
IZDANJA “OMOTI” :
1993, 1994, 2022 i 2024 godine su izdani nizi od 16 maraka.
|
|
Tema tih niza su bendovi ili omoti legendarni albuma po muzičkim stilovima.
|
|
1993 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :
- 3 niza od benda Depeche Mode - 1 niz od benda Kraftwerk - 1 niz od benda Front 242 - 1 niz od benda Nitzer Ebb - 1 niz od benda Front Line Assembly - 1 niz od benda Skinny Puppy
i sljedećih muzički stilova :
- 8 niza 70s/80s/90s Synthie Pop, Darkwave, Dark Electro, Italo Disco, Neofolk, ... . - 2 niza Electronic Body Music. - 2 niza Neue Deutsche Welle. - 2 niza House, Dance, ... . - 3 niza Hip Hop, Miami Bass, Freestyle, ... . - 3 niza Heavy Metal, Rock, Hard Rock, ... . - 1 niz Punk, Oi, ... . - 3 niza Italo Disco, Euro Disco, Hi NRG, ... .
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
1994 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :
- 1 niz od benda Erasure - 1 niz od benda Pet Shop Boys - 1 niz od benda Orchestral Manueuvres In The Dark - 1 niz od benda The Cure
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|
2020 godine su izašli nizovi sljedeći muzički stilova :
- 3 niza Neofolk, Industrial ...
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
2024 godine su izašli nizovi sljedećeg benda :
- 3 niza benda Rammstein
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
2024 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :
- 1 niz od Adele - 1 niz od Ariana Grande - 1 niz od Beyoncé - 1 niz od Christina Aguilera - 1 niz od Lady Gaga - 1 niz od Miley Cyrus - 1 niz od Pink - 1 niz od Rihanna - 1 niz od Taylor Swift
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
Hrvatske Obrambene Snage
|
|
1993 godine je HOS izdao dva različita niza maraka. Oba niza su ograničena na 200 primjeraka.
[ PROČITAJ VIŠE ]
U prvim nizu su 16 maraka sa veličinom od 3,8 x 5 cm po marki.
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|
U drugim nizu su 25 maraka sa veličinom od 3,8 x 5 cm po marki.
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|
2024 godine se je pojavio niz sa 7 maraka HOSovaca pred vodotornjem u Vukovaru.
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|
1991 godine je njemačka vojna udruga Handžar izdala nekoliko kovanica u suradnji sa Višnjom Pavelić, kćeri Poglavnika dr. Ante Pavelića.
Jedna od tih kovanica od 2 Kune nosi na Reversu grb HOSa.
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
|
|
|
|
|
|
Najnovija srpska laž : "Hrvatske Ustaše su se nazvale po srpskim "ustašama"!"
|
|
|
|
|
Najnovija srpska laž protiv Hrvata je, da su se hrvatske Ustaše nazvale po srpskim ustašama, koji su se tijekom Hercegovačkmi ustankom (1875. – 1878.) (poznat i kao “Bosansko-hercegovački ustanak” ili “Nevesinjska puška”) pobunili protiv njihovi turski djedova u okolini Nevesinja 1875. godine.
Ustanak je trajao od 9. srpnja 1875. do 4. kolovoza 1877. godine.
|
|
|

|
Gore : grob jednog Srbina koje se je pubunio protiv njegovih turski djedova.
|
|
|
A sad da vidimo istinu tko je imao prvi taj naziv :
Pučki ustanak (mađ. Népfelkelő, njem. Landsturm) od 1868. naziv je za pričuvne postrojbe Austro-ugarske vojske na teritoriju Hrvatske. Temeljio se na staroj tradiciji podizanja zemaljskog ili općeg ustanka u slučajevima rata ili velike opasnosti. Stariji naziv za taj hrvatski pučki ustanak (vojsku Kraljevine Hrvatske) prije 1868. jest insurekcija.
Od srednjega vijeka hrvatsko je kraljevstvo prema feudalnom pravu u slučaju opasnosti kao pomoć vladaru za obranu zemlje bilo obvezno podići vojsku, ovisno o osobnom statusu u društvu i veličini imovine, odnosno posjeda. Insurekcijom je zapovijedao hrvatski ban, a u slučaju njegova odsustva mijenjao ga je kapetan ili potkapetan kraljevstva.
Još 1478. zbog nadolazeće turske opasnosti Sabor je donio odluku o općem pozivu naroda pod oružje za obranu zemlje.Plemići su morali na svakih 25 kmetova morali opremiti i dati jednog konjanika i jednog pješaka, dok su slobodnjaci osobno služili. Obveze su često mijenjane sve dok Sabor 5. siječnja 1592. nije donio s:Zakon o općem ustanku, odnosno, insurekciji, kojem su se osobno morali odazvati svi plemići, slobodnjaci i građani. Nemoćni i udovice plemića novcem su plaćali svoj doprinos obrani Hrvatske. Insurekcijska vojska imala je dvije vrste obveznika: veći dio bili su neplemići i podložni plemići koji su vojevali u sastavu pojedinih velikaških banderija, dok su manji dio bili srednji i sitni plemići (tzv. personalisti) koji su osobno morali ispuniti vojnu obvezu te su ulazili u sastav jedinstvenog državnog banderija. Siromašniji su služili kao pješaci, a bogatiji kao konjanici. Insurekcija ili pučki ustanak mogao je biti opći i djelomičan. Nadalje, razlikovala se personalna, banderijalna i portalna insurekcija:
Personalna insurekcija odnosila se na plemiće (Turopoljce, Kalničane, iz okolice Sv. Ivana Zeline i drugi) koji su osobno morali poći u rat u banskim banderijima;
Banderijalna insurekcija je u slučaju kada se podiže banderij kojeg su bili obvezni davati prelati i velikaši. Banderij je bio odred vojnika pod jednom zastavom (banderium) i vodstvom feudalnog gospodara. Podizali su ga vlasnici velikih imanja, a Sabor je određivao broj vojnika pojedinog banderija. Još od 15. stoljeća bilo je određeno da po jedan banderij podižu zagrebački biskup, kaptol, vranski prior i hrvatski ban. Banderijalisti crkvenih dostojanstvenika nazivali su se predijalisti.
Portalna insurekcija se sastojala od broja obveznih vojnika iz seljačkih kuća (porta).
|
|

|
Vrstu insurekcije određivao je Sabor, koji ju je i uzdržavao unutar granica kraljevine. U slučaju da insurekcijska vojska ratuje izvan granica kraljevine njezine troškove snosio je kralj. S prestankom izravne turske opasnosti insurekcija se više nije podizala, no ponovno je aktivirana u nekoliko navrata, kad je Monarhija bila pod izravnom ugrozom. Tako su hrvatski insurgenti krenuli 1740. u Rat za austrijsko naslijeđe na poziv Marije Terezije, a insurekcija se proglašavala nekoliko puta tijekom Francuske revolucije.
Stari, tada već anakroni običaj podizanja insurekcije potrajao je sve do 19. stoljeća kada doživljava svoj vrhunac. Ratne 1809. godine u vrijeme Napoleonskih ratova u Hrvatskoj je podignuta najveća insurekcijska vojska do tada. Ne samo da je bila najveća, već je bila i najbolje organizirana: podignuto je gotovo 20.000 ljudi, a najveći dio priprema odradio je Sabor i Kraljevinska konferencija na čelu s banskim namjesnikom, zagrebačkim biskupom Maksimilijanom Vrhovcom.
Još nekoliko puta za vrijeme Napoleonskih ratova proglašavana je insurekcija, a posljednji opći ustanak Sabor je pokrenuo revolucionarne 1848., kad je Hrvatsku ugrozila agresivna mađarska hegemonija. Ukidanjem kmetstva ukinuta je i drevna insurekcija, a zamijenili su je opća vojna obveza i ustroj domobranstva.
Austro-ugarskom nagodbom 1867. osnovana je zajednička austro-ugarska vojska, koja se dijeli na stalnu vojsku i bojno pomorstvo, domobranstvo (posebno za austrijski, posebno za ugarski dio Monarhije) te isto tako i pučki ustanak. Zajednička vojska ima zadaću braniti dvojnu monarhiju protiv "izvanjskog neprijatelja i uzdržavati red i sigurnost u zemlji".
Domobranstvu je zadaća podupirati zajedničku vojsku i braniti granice od napada, te iznimno za održavanje reda i sigurnosti. Pučki se ustanak predviđa kao krajnja obrambena mjera u ratu u slučaju prodora neprijatelja na teritorij Monarhije.
Pučko-ustaški obveznici u Austro-Ugarskoj su "osobe između 36. i 50. godine i one koje još nisu služile vojsku, dakle od 18. do 21. godine", "rezervisti domobranskih jedinica, uglavnom starijih godišta; posljednja obrana" Pučki ustanak se diže samo u slučaju rata, tj. opće mobilizacije, a posebno je ustrojen tek 1886.
Do noveliranja vojnog zakona iz 1908. pučki ustanak je postojao samo na papiru. U ratu je i taj vid vojske djelomično funkcionirao kao trećelinijska vojna snaga, bez naoružanja, a često i bez časničkog i dočasničkog kadra.
|
|
|
|
Poziv i otpust iz pučko-ustaške službe vrše od 1868. do 1914. pučko-ustaška kotarska zapovjedništva (mađ. Népfelkelő parancsnokság) (njem. Landsturmbezirkskommando) koja su nosila brojeve odgovarajućih domobranskih bojni i satnija: 81. pučko-ustaško kotarsko zapovjedništvo (Zagreb), 82. (Sisak), 83., (?) 84. (Karlovac), 85. (Ogulin), 86. (Gospić), 87. (Bjelovar), 88. (Varaždin), 89. (Nova Gradiška), 90. (Vinkovci) 91. (Virovitica) te (Rijeka).
23. pučko-ustaška pukovnija (Šibenik)
25. pučko-ustaška pukovnija (Zagreb)
26. pučko-ustaška pukovnija (Karlovac)
27. pučko-ustaška pukovnija (Sisak)
28. pučko-ustaška pukovnija (Osijek)
37. pučko-ustaška pukovnija (Herceg Novi)
Početkom Prvog svjetskog rata i u Hrvatskoj je također provedena opća mobilizacija, pa je od 25., 26., 27. i 28. pučko-ustaške pukovnije, zajedno s dvije dopunske pukovnije (38. i 10.), koje su tijekom rata popunjavane Hrvatima i Srbima s područja Hrvatske i Slavonije, oblikovana 104. domobranska pučko-ustaška brigada pod zapovjedništvom general bojnika Theodora Bekića. U Osijek je, primjerice, 26. listopada 1914. stiglo 7.000 pučkih ustaša unovačenih iz godišta 1892., 1893. i 1894. Za obranu morske obale je formiran 3. pučko-ustaški bataljun u Dubrovniku.
Stvaranjem Države Slovenaca, Hrvata i Srba pokrenut je krajem 1918. proces demobilizacije u kojem su raspušteni Pučki ustanak i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo. Raspuštanje je počelo u studenome 1918., a pučko-ustaška zapovjedništva preustrojena su u pukovske okružne komande prema modelu koji je postojao u Kraljevini Srbiji.
Stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske 1941. krenulo se u obnovu hrvatskog domobranstva - željela se nastaviti vojna tradicija iz vremena Austro-Ugarske. Tako je u sklopu Hrvatskih oružanih snaga od vojnih obveznika u ljeto 1944. pod zapovjedništvom general-bojnika Josipa Metzgera formiran Pučko-ustaški zdrug (zbor) s 4 pukovnije, koje su se nazivale pučko-ustaškima:
Pučko-ustaška pukovnija "Baranja"
Pučko-ustaška pukovnija "Vuka"
Pučko-ustaška pukovnija "Posavlje"
Pučko-ustaška pukovnija "Livac-Zapolje"
Ove postrojbe sastojale su se uglavnom od starijih vojnih obveznika, dok je časnički i dočasnički kadar bio ustaški, što ove formacije čini sličnima njemačkom Volkssturmu. Pučko-ustaška pukovnija "Livac-Zapolje" pridružila se Luburićevoj "Ustaškoj obrambenoj brigadi" u prosincu 1944. Ostale tri pukovnije su se borile zajedno kao dio 5. zbora, a raspuštene su u ožujku 1945.
Lako je dokazati srpsku laž : kako su se Poglavnikove Ustaše mogle nazvati po nekakvim srpskim ustašama, koje su tek postojale od 1875, kad su Hrvati imali vec pučko-ustaške postrojbe u svojoj zemlji 7 godina prije?
Tako nešto samo Srbin može slagati, jer mu je laž u samom biću (po srpskim akademinkom Dobircom Ćosićem).
|
|
|

|
Srpski akademik Dobrica Ćosić (lijevo) u svojoj knjigi “Deobe” o svojim Srbima na stranici 135 kaže :
- „Mi lažemo da bismo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja.
- Lažemo zbog slobode.
- Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije.
- Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.“
- „Laž je srpski državni interes.“
- „Laž je u samom biću Srbina“.
- „U ovoj zemlji svaka laž na kraju postaje istina.“
- „Srbe je toliko puta u istoriji spašavala laž…“
Dobrica Ćosić u svojoj knjigi “Deobe”, (Otokar Keršovani, Rijeka, 1977.) na stranici 168 piše :
- "Šteta je što se u Srbima, kroz šest stotina godina robovanja pod Turcima, do neverovatnih razmera razvila neka poznata svojstva robova. U njihovoj nacionalnoj etici,na rang-listi vrlina, posle hrabrosti odmah dolazi laž. Kapetan F., naš stručnjak za njihovu istoriju, priznaje da ne zna nijedan drugi narod koji je u nacionalnim i političkim borbama umeo tako uspešno i srećno da se koristi sredstvima obmanjivanja, podvaljivanja i laganja svojih protivnika i neprijatelja kao što su to umeli Srbi. Oni su pravi umetnici u laži."
Ima i A. G. Matoš nešto o Srbima reći : “Srbima je laž od Boga.”
U Finskoj se i dan danas kaže : “Lažes kao Srbin”.
Veliki crnogorski domoljub dr. Sekula Drljević piše u “Balkanski sukobi 1905-1941”: "Riječ podvala ni u jednog drugog naroda u susjedstvu ne postoji, ali nitko ne može tako podvaliti kao što to umije Srbin!"
Srpska predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže : "Cijela srpska povijest je laž!"
Srpski “istoričar” Živko Andrijašević je jednom rekao : "Mi kada falsifikujemo ne radimo to po malo, mi krečimo sve”.
Patrijarch Bartolomej Srbima : "Živite već 800 godina u lažima!"
Sigmund Neumann zapisao je: “Povjest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem i laži, bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj su laž, prijevara, izdaja, osveta, ubojstva, zločini, priznati kao normalno pravilo ponašanja. Tako su rasle srpske generacije i četništvo, kao istomišljenici generala Mihajlovića, pa se može bez muke razjasniti ta politička banda!”
“Uz američke i evropske laži, ravnopravno, ali sramnije i besmislenije su srpske laži u režiji Slobodana Miloševića, a koje raznose i umnožavaju generali, političari i novinari: okupacija Kosova tumači se odbranom državne celine i suvereniteta. U porušenoj, obogaljenoj i poraženoj Srbiji sa hiljadama ubijenih i ranjenih, proglašava se nacionalna pobeda. Farsa za farsom! Nadrealizam istorije". Dnevnik Dobrice Ćosića, u noći kada je NATO obustavio bombardiranje Jugoslavije.
1871. godine je srpski književnik Milan Milicević napisao : "Ne mogu naši potomci znati istinu o nama, jer je mi i ne kazujemo, nego izlažemo što nam podmiruje račun"
U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori je poznata izreka : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, teritorije i povijest ukrade i uz to još i debelo slaže!”.
|
|
|
|
|
|
|