Podržite našeg dopisnika Dragana Ilica financijski : 

Svi članci Dragana Ilića :

- Nemanjići su potomci hrvatske kraljevske dinastije Trpimirovića, a Ana Nemanjić žena Stefana Nemanje je kćer hrvatskoga velikaša iz Bosne bana Borića starinom iz Slavonije.

- Srbi taje da potječu od Hrvata i da su prvotno bili rimokatolici.

- Misli i izjave poznatih ljudi o Srbima.

- Bosna i Raška su bile prije Turaka samo hrvatske pokrajine, a Bosna naseljena samo Hrvatima.

- Mračna duša i kameno srce Rastka Nemanjića ( Svetog Save ) i krvavi tragovi njegove duhovne ostavštvine sve do današnjih dana.

- Ne posustaje uzaludna srbijanska promidžba o prošlosti i državnoj pripadnosti Kosova.

- Hrvatski književnici islamske vjere u razdoblju između dva svjetska rata.

- Nepregledni niz i doprinos Hrvata islamske vjere u hrvatskoj književnosti.

- Sveti Sava u svom djelu "Krmčija Svetog Save" i u "Hilandarskom tipiku" priznao je papi kako Rimu pripada pravo nadzora u svim srpskim zemljama i gradovima.

- Sveti Sava je dobio od nelegitimnog slijednika Bizanta u liku Nikejskog patrijarha pravno nevažeću dozvolu za osnutak lažne i u samom Bizantu nepriznate autokefalne crkve 1219. godine.

- Srbi u popunosti lažirali i povijesno krivotvorili i sakrili hrvatsku genezu rimokatoličke dinastije Nemanjića.

- Srbi priznali još jednu epohalnu tajnu SPC da su do 1919. godine slavili Božić 25. prosinca po Gregorijanskom kalendaru.

- Bosna i Hercegovina je povijesno, zemljopisno i geopolitički jedinstvena i neraskidiva cjelina sa Hrvatskom.

- Hrvatsko srednjevjekovno plemstvo sjeverozapadne Bosne dokaz je pripadnosti te oblasti Hrvatskoj.

- Povijesna vrela da je sjeverozapadna Bosna od pamtivijeka središnji dio države Hrvatske i prirodni trbuh nekadašnje Kraljevine Hrvatske.

- Sve župe današnje Banjolučke biskupije crkveno su pripadale Zagrebačkoj, Kninskoj i Krbavskoj biskupiji i politički bile sastavnim dijelom srednjevjekovne države Hrvatske.

- Na Bilinopoljskom saboru 8. travnja 1203. godine poglavari crkve bosanskih heretika u nazočnosti papinog izaslanika vratili se skupa sa zavedenim pukom Katoličkoj crkvi.

- Bilinopoljska izjava od 8. travnja 1203. snaga istine koja šamara laži izmišljene bošnjačke historiografije.

- SPC je od 16. i 17. stoljeća trebinjske katolike pretvarala u pravoslavce i od posrbljenih Hrvata izmislila nepostojeće trebinjske Srbe.

- Bosansku biskupiju utemeljio je u 11. stoljeću hrvatski kralj Petar Krešimir IV i crkveno je bila podložna Splitskoj nadbiskupiji.

- Najstarija rimokatolička biskupija u BiH-u je Trebinjsko - mrkanjska i umjetno je postala jakom utvrdom srpskoga svetosavlja.

- Bihać je kao povijesni i stolni hrvatski kraljevski grad dobio status slobodnoga grada 1262. godine.

- Banja Luka je povijesno nazvana svetim hrvatskim gradom Jeruzalemom.

- Raskošna kulturna baština i bogata ostavština hrvatskog i katoličkog Vrbaškog grada preteče današnje Banje Luke.

- Hrvatski Vrbaški grad ili današnja Banja Luka bio je poprištem mnogih slavnih i velikih hrvatskih bitaka.

- Punih 65 godina hrvatski kraljevski grad Jajce pružao je pod vojnom opsadom junački otpor divljim turskim barbarima s Istoka.

- Burna prošlost Bugojna, nekada hrvatskog grada ponosa u Bosni.

- Prozor - Rama na sjeveru Hercegovine i pred vratima Bosne stoljećima na braniku hrvatstva i katoličanstva.

- Završje ili Tropolje Livanjskog, Duvanjskog i Glamočkog polja povijesno je uvijek disalo hrvatskim plućima.

- Mostar čuvar časti, ponosa i slave hrvatske Herceg Bosne.

- Hrvatsku župu Vrhbosnu na tlu današnjega Sarajeva utemeljili su Hrvati katolici a Turci su na temeljima uništene Vrhbosne sagradili tursku kasabu Sarajevo.

- Središnja Bosna hrvatski i katolički iskon bosanskih Hrvata i dokaz izvorne nacionalne, vjerske i državnopravne hrvatske pripadnosti srednjevjekovne Bosne.

- Veličanstena povijest hrvatske županije Soli je sol na rani muslimanske mitomanije o lažnom bošnjaštvu Tuzle.

- Hrvatska i katolička Bosanska Posavina bila je povijesno dijelom Hrvatskog Kraljevstva, tek na kratko u 14. stoljeću dijelom Bosne i nikada do velikosrpske agresije od 1992 - 1995. nije imala srpsku i pravoslavnu većinu naroda.

- Zaboravljena i zapostavljena nekad davno hrvatska i katolička Bijeljina srce odavno pravoslavizirane regije Semberije.

- Zvornik ili nekadašnji hrvatski Zvonik legendarna srednjovjekovna hrvatska utvrda na Drini.

- Slavna tradicija glasovite franjevačke provincije Bosne Srebrene i nekad hrvatske i katoličke Srebrenice.

- Davnašnja hrvatska i katolička Hotča, danas Foča, bila je u Podrnju glavno trgovačko odredište hrvatskih trgovaca iz Dubrovačke Republike.

- Trebinje biser južne Hercegovine cijelo tisućljeće je živjelo u mediteranskom ozračju hrvatskog duha zapadnokršćanske civilizacije.

- Očaravajuće kulturno blago Boke Kotorske zaljeva hrvatskih svetaca na jugu hrvatskoga Sinjeg mora svima znanog Jadrana.

- Grad pod Rumijom Bar tiho i kriomice čuva i živi sjećanje i uspomene na hrvatske i katoličke korijene.

- Duboko zapreteno i skriveno hrvatsko i katoličko kulturno naslijeđe Budve i Paštrovića.

- Srijemom je vladao niz hrvatskih kraljeva hrvatske loze Trpimirovića od kralja Tomislava do kralja Zvonimira.

- Syrmium ili današnja Srijemska Mitrovica prijestolnica rane srednjovjekovne Panonske Hrvatske.

Bosansku biskupiju utemeljio je u 11. stoljeću hrvatski kralj Petar Krešimir IV i crkveno je bila podložna Splitskoj nadbiskupiji :

To je dokazom više da je Bosna i crkveno i državnopravno središnji zemljopisni dio Kraljevine Hrvatske.

Bosna ponosna bila je nastanjena samo Hrvatima rimokatolicima, čakavcima koji su govorili ikavski.

Bosanska biskupija osnovana je u drugoj polovici 11. stoljeća između 1060. i 1075. godine. Utemeljitelj biskupije je hrvatski kralj Petar Krešimir IV, a u vrijeme osnivanja bila je podložna Splitskoj nadbiskupiji. Poslije joj je ovisno o vladarima i političkim okolnostima mijenjan status, pa je bila sufraganska biskupija Dubrovačke i Kaločke nadbiskupije. U trinaestom stoljeću sjedište biskupije bilo je u Vrhbosni ( današnjem Sarajevu ), gdje je biskup Ponsa izgradio katedralnu crkvu sa kaptolom. Osim Vrhbosne, narečena biskupija obuhvaćala je i šest župa Središnje Bosne: Bosnu, Vogošću, Lepenicu, Lašvu, Brod i Trstivnicu. Prvi put se u sačuvanim i dostupnim izvorima spominje u knjizi popisu sufraganskih biskupija Splitsko makarske nadbiskupije Prvinciale Vetus, a drugi spomen je iz 1089. godine, kad je pod juriskdikcijom barskog nadbiskupa, a za vlasti dukljanskoga kralja Bodina.

Prijelomni moment u povijesti srednjevjekovne Bosanske biskupije je papina odluka o prijenosu jurisdikcije na kaločkog nadbiskupa iz 1247. godine, s čime se bosanski krstjani, pripadnici praktički paralelne vjerske organizacije, nikako nisu mogli pomiriti, tako da bosanski biskup oko 1252. godine prelazi u Đakovo. Bosanska biskupija postojala je do 9. srpnja 1773. godine, a tada je ujedinjena sa Srijemskom biskupijom. Pogledajmo sada i kronološki popis biskupa Bosanske biskupije od njezinoga osnutka, pa do ukinuća i imena biskupa, koji su obnašali božju službu.

Dvanaesto stoljeće :

Oko 1141. Vladislav

Oko 1151. Milovan

Oko 1171. Radogost poznat i kao Rhadagastus

Trinaesto stoljeće :

Poslije 1209. Dragonja

Poslije 1210. Bratoslav

1223. Vladimir

1233 - 1239.  Bl. Ioannes Teutonicus, dominikanac poznat i kao bl. Ivan Nijemac

1239 - 1272.  Ponsa, dominikanac, poznat i kao Povša, Izgradio je katedralu sv. Petra u selu Brdo u Vrhbosni.

1272 - 1273. Roland

1280. Andrija Ugrin dominikanac

1291 - 1299. Toma

Četrnaesto stoljeće :

1301 - 1304. Nikola

1308 - 1314. Grgur augustinac

1314 - 1316. Benedikt Guiscard

1317 - 1334. Petar I dominikanac

1334 - 1336. Upražnjeno mjesto

1336 - 1347. Lovro Lorandov

1347 - 1349. Ivan II

1349 - 1356. Peregrin Saksonac franjevac

1356 - 1376. Petar II

1376 - 1382. Dominik dominikanac

1382 - 1387. Đuro

1387 - 1407. Ivan III Mrnjavić

Petnaesto stoljeće :

1407 - 1410. Upražnjeno mjesto

1410 - 1427. Benedikt II de Benedictis

1427 - 1428. Dionizije de Jakč de Kusely

1428 - 1436. Josip de Bezza

1444 - 1454. Rafael

1454 - 1455. Filip Gothali

1455 - 1457. Upražnjeno mjesto

1457 - 1459. Pavao

1459 - 1463. Grgur II franjevac; Otomansko carstvo osvaja Bosnu 1463.

1463 - 1465. Upražnjeno mjesto

1465 - 1466. Demetrije Čupor

1468. - ? Benedikt III Levey

1486 - 1489. Matija de Warda

1489 - 1491. Stjepan od Velike Luke

1491 - 1493. Luka, poznat i kao Lucas Szegedi, zagrebački biskup ( 1500 - 1510.).

1493 - 1501. Gabrijel Polgar dominikanac, poznat i kao Polner ili Polver.

Šesnaesto stoljeće :

1501 - 1516. Mihalj Kešerić de Chybarth

1516 -  ? Donat a Ture poznat i kao Donato della Torre.

1524 - 1526. Juraj II Paližna

1526 - 1533. Upražnjeno mjesto

1533. Bernard Gentilis

1533 - 1573. Upražnjeno mjesto

1573 - 1583. Anto Matković franjevac, poznat i kao Antonio Poli de Mathaeis.

1583 - 1588. Upražnjeno mjesto

1588 - 1615. Franjo Baličević franjevac

Sedamnaesto stoljeće :

1615 - 1625. Anto Matić Požežanin

1625 - 1631. Upražnjeno mjesto

1631 - 1635. Ivan IV Tomko Mrnavić

1635 - 1639. Upražnjeno mjesto

1639 - 1644. Toma V Mrnavić

1645 - 1660. Marijan Maravić

1660 - 1669. Upražnjeno mjesto

1669 - 1701. Nikola III Ogramić franjevac koji je kratko obnašao dužnost. Ubijen je 14. kolovoza 1701.

Osamnaesto stoljeće :

1701 - 1703. Upražnjeno mjesto

1703. Petar III Stanko Crnković

1703 - 1716. Đuro Patačić od Zajezda poznat i kao Juraj III Patačić

1716 - 1751. Franjo III Thauszy

1751 - 1773. Josip Antun Čolnić

© Dragan Ilić

Aktualizacija stranice : 16.8.2023.