Od Istre do Boke Kotorske

Od Slavonije do Dalmacije

 

 

 

 

 

 

 

 

Od Međimurja do Srijema

Od Zagorja do Sandžaka

 

 

 

 

Nezavisna Država Hrvatska

 

 

Podržite našeg dopisnika Dragana Ilica financijski :  Paypal

32-Delcampe eBay eMail

Svi članci Dragana Ilića :

 

- Nemanjići su potomci hrvatske kraljevske dinastije Trpimirovića, a Ana Nemanjić žena Stefana Nemanje je kćer hrvatskoga velikaša iz Bosne bana Borića starinom iz Slavonije.

- Srbi taje da potječu od Hrvata i da su prvotno bili rimokatolici.

- Misli i izjave poznatih ljudi o Srbima.

- Bosna i Raška su bile prije Turaka samo hrvatske pokrajine, a Bosna naseljena samo Hrvatima.

- Mračna duša i kameno srce Rastka Nemanjića ( Svetog Save ) i krvavi tragovi njegove duhovne ostavštvine sve do današnjih dana.

- Ne posustaje uzaludna srbijanska promidžba o prošlosti i državnoj pripadnosti Kosova.

- Hrvatski književnici islamske vjere u razdoblju između dva svjetska rata.

- Nepregledni niz i doprinos Hrvata islamske vjere u hrvatskoj književnosti.

- Sveti Sava u svom djelu "Krmčija Svetog Save" i u "Hilandarskom tipiku" priznao je papi kako Rimu pripada pravo nadzora u svim srpskim zemljama i gradovima.

- Sveti Sava je dobio od nelegitimnog slijednika Bizanta u liku Nikejskog patrijarha pravno nevažeću dozvolu za osnutak lažne i u samom Bizantu nepriznate autokefalne crkve 1219. godine.

- Srbi u popunosti lažirali i povijesno krivotvorili i sakrili hrvatsku genezu rimokatoličke dinastije Nemanjića.

- Srbi priznali još jednu epohalnu tajnu SPC da su do 1919. godine slavili Božić 25. prosinca po Gregorijanskom kalendaru.

- Bosna i Hercegovina je povijesno, zemljopisno i geopolitički jedinstvena i neraskidiva cjelina sa Hrvatskom.

- Hrvatsko srednjevjekovno plemstvo sjeverozapadne Bosne dokaz je pripadnosti te oblasti Hrvatskoj.

- Povijesna vrela da je sjeverozapadna Bosna od pamtivijeka središnji dio države Hrvatske i prirodni trbuh nekadašnje Kraljevine Hrvatske.

- Sve župe današnje Banjolučke biskupije crkveno su pripadale Zagrebačkoj, Kninskoj i Krbavskoj biskupiji i politički bile sastavnim dijelom srednjevjekovne države Hrvatske.

- Na Bilinopoljskom saboru 8. travnja 1203. godine poglavari crkve bosanskih heretika u nazočnosti papinog izaslanika vratili se skupa sa zavedenim pukom Katoličkoj crkvi.

- Bilinopoljska izjava od 8. travnja 1203. snaga istine koja šamara laži izmišljene bošnjačke historiografije.

- SPC je od 16. i 17. stoljeća trebinjske katolike pretvarala u pravoslavce i od posrbljenih Hrvata izmislila nepostojeće trebinjske Srbe.

- Bosansku biskupiju utemeljio je u 11. stoljeću hrvatski kralj Petar Krešimir IV i crkveno je bila podložna Splitskoj nadbiskupiji.

- Najstarija rimokatolička biskupija u BiH-u je Trebinjsko - mrkanjska i umjetno je postala jakom utvrdom srpskoga svetosavlja.

- Bihać je kao povijesni i stolni hrvatski kraljevski grad dobio status slobodnoga grada 1262. godine.

- Banja Luka je povijesno nazvana svetim hrvatskim gradom Jeruzalemom.

- Raskošna kulturna baština i bogata ostavština hrvatskog i katoličkog Vrbaškog grada preteče današnje Banje Luke.

- Hrvatski Vrbaški grad ili današnja Banja Luka bio je poprištem mnogih slavnih i velikih hrvatskih bitaka.

- Punih 65 godina hrvatski kraljevski grad Jajce pružao je pod vojnom opsadom junački otpor divljim turskim barbarima s Istoka.

- Burna prošlost Bugojna, nekada hrvatskog grada ponosa u Bosni.

- Prozor - Rama na sjeveru Hercegovine i pred vratima Bosne stoljećima na braniku hrvatstva i katoličanstva.

- Završje ili Tropolje Livanjskog, Duvanjskog i Glamočkog polja povijesno je uvijek disalo hrvatskim plućima.

- Mostar čuvar časti, ponosa i slave hrvatske Herceg Bosne.

- Hrvatsku župu Vrhbosnu na tlu današnjega Sarajeva utemeljili su Hrvati katolici a Turci su na temeljima uništene Vrhbosne sagradili tursku kasabu Sarajevo.

- Središnja Bosna hrvatski i katolički iskon bosanskih Hrvata i dokaz izvorne nacionalne, vjerske i državnopravne hrvatske pripadnosti srednjevjekovne Bosne.

- Veličanstena povijest hrvatske županije Soli je sol na rani muslimanske mitomanije o lažnom bošnjaštvu Tuzle.

- Hrvatska i katolička Bosanska Posavina bila je povijesno dijelom Hrvatskog Kraljevstva, tek na kratko u 14. stoljeću dijelom Bosne i nikada do velikosrpske agresije od 1992 - 1995. nije imala srpsku i pravoslavnu većinu naroda.

- Zaboravljena i zapostavljena nekad davno hrvatska i katolička Bijeljina srce odavno pravoslavizirane regije Semberije.

- Zvornik ili nekadašnji hrvatski Zvonik legendarna srednjovjekovna hrvatska utvrda na Drini.

- Slavna tradicija glasovite franjevačke provincije Bosne Srebrene i nekad hrvatske i katoličke Srebrenice.

- Davnašnja hrvatska i katolička Hotča, danas Foča, bila je u Podrnju glavno trgovačko odredište hrvatskih trgovaca iz Dubrovačke Republike.

- Trebinje biser južne Hercegovine cijelo tisućljeće je živjelo u mediteranskom ozračju hrvatskog duha zapadnokršćanske civilizacije.

- Očaravajuće kulturno blago Boke Kotorske zaljeva hrvatskih svetaca na jugu hrvatskoga Sinjeg mora svima znanog Jadrana.

- Grad pod Rumijom Bar tiho i kriomice čuva i živi sjećanje i uspomene na hrvatske i katoličke korijene.

- Duboko zapreteno i skriveno hrvatsko i katoličko kulturno naslijeđe Budve i Paštrovića.

- Srijemom je vladao niz hrvatskih kraljeva hrvatske loze Trpimirovića od kralja Tomislava do kralja Zvonimira.

- Syrmium ili današnja Srijemska Mitrovica prijestolnica rane srednjovjekovne Panonske Hrvatske.

 

 

Na Bilinopoljskim saboru 8. travnja 1203. godine poglavari crkve bosanski heretika u nazočnosti papinog izaslanika vratili se skupa sa zavedenim pukom katoličkoj crkvi :

 

Bana Kulina je pred održavanje Bilinopoljskog sabora pismom papi Inoćentiju III izravno tužio zbog krivovjerja i izdaje katoličanstva Vukan Nemanjić, vladar Duklje, vrli i revni rimokatolik i najstariji brat Svetog Save.

Vukan Nemanjić je uz vojnu pomoć mađarskoga kralja Emerika napao Rašku kojom je vladao njegov mlađi brat Stefan samo da bi mu preoteo prijestol i vladavinu u Raškoj.

Bilinopoljski sabor je bio Sabor Bosanske crkve održan 8. travnja 1203. godine na Bilinom polju kod Zenice. Sazvan je zbog optužbi protiv Kulina bana i bosanskih kršćana da su heretici. Vukan Nemanjić, kralj Duklje i najstariji brat Rastka Nemanjića ( Svetoga Save ), pisao je kao vrli i revni katolik rimskom papi Inoćentiju III, označavajući kao heretike bosanskoga bana Hrvata Kulina i njegovu sestru, udovicu kneza Miroslava. Vukan Nemanjić kao odani rimokatolik u pismu rimskome papi upozorava i naglašuje: "da se u zemlji Bosni razvija hereza ne malih razmjera i to u tolikoj mjeri da je i sam ban Kulin, pošto ga je sa svojom ženom i svojom sestrom... i sa više svojih srodnika bio zaveden, preveo u ovu herezu više od deset tisuća kršćana."

Prijava Vukana Nemanjića odaje i njegove političke planove. Uspije li mađarski kralj Emerik, njegov saveznik, istjerati Hrvata Kulina iz Bosne, može on kao pravovjernik, odan i privržen papi i koji priznaje i štuje primat rimske crkve kao prave i jedine, doći na Kulinovo mjesto i zagospodariti Bosnom. Papa Inoćentije nakon Vukanova pisma, vrlo brzo poduzima ozbilje korake protiv Kulina i njegovih heretika. U posebnom pismu od 11. listopada 1200. godine zahtijeva od "predragog" u Kristu sina Emerika, kralja Ugra" da oštro istupi protiv heretika i pokrene protiv njih rat. No, Vukan Nemanjić i mađarski kralj Emerik kreću tada u jedan drugi rat i to protiv Raške i osvajaju je. Time je ostvarena Vukanova namjera i želja da uz vojnu pomoć mađarskoga kralja preotme prijestol u Raškoj od njegovoga mlađeg brata Stefana, koji će puno godina kasnije, nakon što se vratio na tron u Raškoj i sam biti, poput Vukana okrunjen krunom rimskoga pape 1217. godine, da bi ga najmlađi brat Rastko ( Sveti Sava ) uz batine i prijetnje smrću natjerao 1219. godine da vrati kraljevsku krunu papi i time je Raška, potonja Srbija postala pravoslavna zemlja. Vukan Nemanjić, tadašnji katolički vladar katoličke Duklje, vojnom pobjedom nad vojskom mlađega brata Stefana, postao je raški veliki župan. S druge strane, mađarski kralj Emerik svojoj je tituli pridodao i titulu kralja Raške, prethodnice Srbije. Taj kraljevski naslov u kojem se pozivaju vladarima Raške, mađarski će kraljevi nositi još nekoliko narednih stoljeća. No, ban Kulin u protunapadu iznenada provaljuje u Rašku. O toj njegovoj provali u Rašku papa je doznao iz pisma mađarskoga kralja Emerika. On je prijavio Kulina bana kao bezbožnika. Papa se poslije toga obratio splitskome nadbiskupu Bernardu i svom kapelanu Ivanu i javio im da su terra nobilis viri Culinibani mnogi heretici i šalje ih ad terram perfati Culini da doznaju istinu i postupe prema papinoj odredbi protiv heretika. Papa piše i Emeriku, a taj je zapovijedio Kulinu da sve takve ljude istjera iz svoje zemlje.

Na Saboru je donijeta čuvena Bilinopoljska izjava kojom su poglavari bosanske crkve pred izaslanikom rimskog pape Ivanom de Casamarisom izjavili da se odriču svoje hereze. Izjava je potpisana 8. travnja 1203. godine, a izjavu su potpisali bosanski ban Kulin, dubrovački arhiđakon Marin, kao i sedam poglavara, uključujući dida Dragiča i "goste" Ljubina i Dražetu. Poslije potpisivanja izjave Ljubin i Dražeta su otišli ugarskom kralju Emeriku i pred njim položili prisegu da će se držati odluka rezolucije. Bilinopoljska izjava je ključni povijesni izvor kako je hereza u Bosni iskorijenjena gotovo u potpunosti još u doba Kulina bana, te kako se manji dio hrvatskog katoličkog puka, zavedenog krivovjerjem, nakon potpisane Bilinopoljske izjave vratio  svojoj izvornoj rimokatoličkoj vjeri. I tako je potrajalo i tijekom cijele daljnje državne neovisnosti Bosne sve do njezinoga pada pod Turke 1463. godine. U tom trenutku 1463. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 90% katoličkog hrvatskog pučanstva, što su potvrdili i izvori iz turskog popisa stanovništva Bosne nakon njenoga zauzeća od strane Turaka 1463. godine.

 

© Dragan Ilić

 

Flag Counter 

Aktualizacija stranice : 16.8.2023.

[ Otisak ] [ Izjava o privatnosti ] [ Pravo na odustanak ] [ Opći uvjeti poslovanja ] [ Dostava ]

 

Ova stranica koristi kolačiće. Ako i dalje ostanete na ovoj stranici, prihvaćate našu upotrebu kolačića.

Izjava o privatnosti Prihvaćam