Nezavisna Država Hrvatska

Unabhängiger Staat Kroatien - Independent State of Croatia
État indépendant de Croatie - Stato Indipendente di Croazia - Estado Independiente de Croacia

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske 1934 - 1994. I Briefmarkenkunde des Unabhängigen Staates Kroatien 1934 - 1994.

1934 - 1994 :


Izaberi jezik :
Sprache auswählen :
Choose language :
 

  1934

  1941

  1942

  1943

  1944

  1945

  1949

  1951

  1952

  1953

  1955

  1956

  1958

  1959

  1960

  1961

  1962

  1963

  1964

  1965

  1966

  1967

  1968

  1969

  1970

  1971

  1972

  1973

  1974

  1979

  1980

  1981

  1984

  1985

  1989

  1990

  1991

  1992

  1993

  1994

  ????

 

Shop / dućan :

 

Ducan / Shop.

 

10. TRAVANJ :

 

Domoljubni pokret
10. travanj.

[
Pročitaj više ]

 

IZDANJA NJEMAČKE VOJNE UDRUGE "HANDŽAR" : [ Pročitaj više ]

 

 

 

 

 

 

Malo je poznata činjenica da Nezavisna Država Hrvatska 1945. godine nije kapitulirala! Sa jednim dijelom hrvatski ministra se je i Poglavnik dr. Ante Pavelić povukao prema britansko okupiranim području III. Reicha u današnjoj Austriji, ali napustio taj put i otišao prvo u Italiju i kasnije u Argentinu.

I ako je hrvatska vojska kapitulirala u Bleiburgu pred Englezima, nije NDH kao država kapitullirala, jer niti Poglavnik niti nitko iz državnog vrha nije potpisao kapitulaciju, pogotovo ne pred komunističkim okupatorima Nezavisne Države Hrvatske. Država bez kapitulacije pravno još i danas postoji!

To i dokazuje činjenica da je Nezavisna Država Hrvatska i još danas članica Svijetske poštanske unije. Zato su dio maraka nakon 1945te godine legalna izdanja Nezavisne Države Hrvatske i ako postoje i dosta privatnih izdanja.

Nakon II. Svijetskog Rata je u Njemačkoj nastala vojnička udruga, sastavljena od prijašnjih vojnika i častnika SS divizije "Handžar" s istim imenom (ali i "Kama" divizije, hrvatski policijski SS divizija te "SS Policijska Obrambena Pukovnija Sandžak", koja je od 1945 godine bila pod zapovjedništvo ustaškog generala Vjekoslava "Maksa" Luburića. U njoj su se skupili Nijemci, njemački Volksdeutscheri iz Nezavisne Države Hrvatske te katolički i muslimanski Hrvati u egzilu iz od Jugo-Srba i domaćih izdajnika okupirane Nezavisne Države Hrvatske.

Udruga je izdala početkom 50tih godina tri srebrena prstena sa motivom Handžar divizije, grbom Nezavisne Države Hrvatske i motivom Ustaške mladeži. Isto tako je izdala posebni pečat na markicama Adolf Hitlera (Michel 781 - 798) te markama Poglavnika Dr. Ante Pavelića (Michel 128 - 147).

1989 su članovi udruge "Handžar", koji su se bavili kolekciji poštanski maraka, izdali u suradnji sa kćeri Poglavnika, Visnjom Pavelić iz Madrida
10.4.1989 dvije serije od 32 poštanski maraka :

1. Županije Nezavisne Države Hrvatske.

2. Krajobrazi Nezavisne Države Hrvatske.

Serija je bila ograničena na 500 setova nezupčanih i 150 zupčanih setova. Prodavala se je uglavnom unutar udruge "Handžar" divizije.

Članovi udruge su tako skupljali novac za hrvatske emigrante i Višnjom Pavelić, jer se je iste godine u emigraciji predvidili događaji rata i okupacije ostatka AVNOJske Hrvatske od strane jugo-komunista, domaćih izdanjnika i četnika i zato nastavili izdavati do 1994 godine setove poštanski maraka Nezavisne Države Hrvatske. Osim privih gore opisani maraka su izdanih još 78 maraka u setovima od 4, 8, 16 ili 32 poštanski maraka. U udrugi su prodavali set od 4 poštanski maraka za 89 DM, set od 8 poštanski maraka za 159 DM, set od 16 poštanski maraka za 319 DM i set od 32 poštanski maraka za 649 DM.

Možemo Vam ponuditi sljedeće jako rijetke marke udruge "Handžar" divizije u [ DUĆANU ].

[ Pročitaj više ]



POGLEDAJTE SVE SETOVE NJEMA
ČKE VOJNIČKE UDRUGE "HANDŽAR" OD 1989-1994 :

01 Županije Nezavisne Države Hrvatske. I 02 Krajobrazi Nezavisne Države Hrvatske. I 03 2500 godina hrvatskog imena u Iranu.
04 Hrvatski grb na vazi u Iranu, 1000 prije Krista. I 05 Zarathusta. Otac mu je bio Hrvat. I 06 Starohrvatska država Sarasvati.
07 Starohrvatska država Harauvatija. I 08 Starohrvatska država Horazmija. I 09 Starohrvatska država Huritsko kraljevstvo.
10 Starohrvatska država  Hurrwuhe-Mitanni. I 11 Starohrvatska država Urartu. I 12 Sveto Trojstvo. I 13 Čuvaj se bandita!
14 Marija Oršić, hrvatska članica njemačke Vril organizacije. I 15 Džamija Poglavnika dr. Ante Pavelića u Zagrebu.
16 Sulejman Pačariz, junak hrvatskog Sandžaka. I 17 Hrvatska boginja Sarasvati. I 18 Krojačica hrvatske zastave.
19 Ivan Kukuljević Sakcinski. I 20 Ljudevit Gaj. I 21 Nikola Tesla. I 22 Safvet-Beg Basagić. I 23 Dr. Sekula Drljević.
24 Što Bog da i sreća junačka. I 25 Ubijeni Hrvati u Kraljevini Jugoslaviji. I 26 Ustaška mladež.
27 Van iz Nezavisne Države Hrvatske. I 28 Ustaški general Vjekoslav "Maks" Luburić. I 29 Za dom spremni.
30 Živio Ante Pavelić. Za dom spremni. I 31 Poglavnik dr. Ante Pavelić. I 32 Poglavnik dr Ante Pavelić. I 33 Hrvatski kralj Trpimir.
34 Croatan indijanci u Sjevernoj Americi. I 35 Hrvati u Stalingradu. I 36 Komunistički zloćin nad Hrvatima. I 37 Hrvatski kralj Trpimir.
38 Ljudi koji gledaju smrt u oći. I 39 Marija Oršić, hrvatska članica u njemačkoj Vril organizaciji. I 40 Mijo Babić, Ustaša prvi dana.
41 Komunistički monstrumi. I 42 Na rad! Državna Radna Služba! I 43 Na rad! Državna Radna Služba! I 44 Pomoč marke. Narodne nošnje.
45 Novi Pazar, Sandžak, Nezavisna Država Hrvatska. I 46 U borbi pali Ustaša. I 47 Pojačaj svoj rad, da skratiš rat.
48 Pomoč - dao si bratu Hrvatu. I 49 Porto marke. I 50 Prste k sebi od Hrvatske! I 51 Komunistička opasnost. I 52 Rob nikada!
53 Bitke na tlu Nezavisne Države Hrvatske. I 54 Savezničko bombardiranje hrvatski gradova.
55 1. hrvatska bombaška skupina na istočnom frontu. I 56 Brat uz brata. Hrvat uz Hrvata. I 57 Pomozite hrvatskom Crvenom Križu.
58 Druga godina Nezavisne Države Hrvatske. I 59 Frane Tente, ubijen od okupatora Nezavisne Države Hrvatske.
60 Turistički motivi iz Nezavisne Države Hrvatske. I 61 Prva godina Nezavisne Države Hrvatske. I 62 13 divizija Handžar (hrvatska broj 1).
63 Hrvatski motivi kroz stoljeća. I 64 Hrvatska kao dobro hrvatskog seljačkog naroda. I 65 I krv za Hrvatsku!
66 Istarska Domobranska Pukovnija. I 67 Jadran je naš! I 68 Jure vitez Francetić, Crna Legija. I 69 Hrvatski kralj Tomislav.
70 Vojskovođa Slavko Kvaternik. I 71 Doglavnik dr Mile Budak. I 72 Vratimo naše! I 73 Džamija Poglavnika dr Ante Pavelića u Zagrebu.
74 Krunoslav Draganović. I 75 Komunistički zločin u Bleiburgu i na kriznim putevima. I 76 Papa Ivan Pavao II.
77 Ženska tradicionalna tetovaža iz Bosne. I 78 Jelka Hofman. I 79 Juraj barun Rukavina Vidovgradski. I 80 Vojnik sa hrvatskom zastavom.

 

IZDANJA NJEMAČKE VOJSKE NA OTOKU BRAČU : [ Pročitaj više ]

 

Neki časnici 3. bataljona 738. puka 118. divizije Wehrmachta, koji su u siječnju 1944. zauzeli hrvatski otok Brač, očito su imali dovoljno vremena i hrabrosti da proizvedu neke od najčudnijih hrvatskih maraka.

Pod izlikom da žele pomoći siromašnima na otoku, kojima su željeli dati povlastice, došli su na ideju izdavanja markica. Za razliku od sličnih publikacija otoka Hvara i Korčule, geneza bračkih marki je dobro poznata.

U drugoj polovici travnja 1944. dvojica časnika njemačke postrojbe poslana su u Dubrovnik iz Nerežišća, glavnog grada na otoku Braču.

U pratnji terenskog žandarma zapovjednika mjesta, posjetili su poznatog filatelistu Erwina Zwergera i zamolili ga za savjet kako stvoriti filatelistički besprijekorni dobrotvornu marku za otok Brač. [ Pročitaj više ]

 

 

IZDANJA NJEMAČKE VOJSKE NA OTOKU KORČULI : [ Pročitaj više ]

 

Marke ovog izdanja pojavile su se 1970. godine. Dva pisma i jedan dio pisma sa četiri pretiska na jugoslavenskim markicama sa pretiskom kralja Petra II od 1 + 1: 0,25, 2 + 2: 0,50, 3 + 3: 1 i 4 + 4: 1,50 dinara, kao i tiskarska pogreška od 4 + 4: 1,50 dinara, gdje je ime otoka niže i gore navedena vrijednost, umjesto obrnuto.

Dio pisma prikaziva je jasni R-žig s umetnutim rukopisom br. 108 i ostaci adrese.

Pismo upućeno primatelju u Blati nosi jednokratni "Geprüft" i nejasan pečat "MANDAN". Poštanska oznaka "Curzola Poste (Dalmazia)" je dva puta čista i nosi datum 24.12.1943.

Mjesto Korčula nalazi se na istočnom kraju, mjesto Blata na zapadu otoka. [ Pročitaj više ]

 

 

IZDANJA NJEMAČKE VOJSKE NA OTOKU HVARU : [ Pročitaj više ]

 

Godine 1968. prvi put se je na filatelističkom tržištu ponuđena serija pretisaka na markama Kraljevine Jugoslavije iz 1935. godine, na kojima se vidi jugo-srpski kralj Petar II. a za koje se je tvrdilo da su izdane na otoku Hvaru.

Na markama se vidi pečat "Hvar", no može se čitati i kao "Huar".

Zato se u literaturi govori odmah o "pogrešnom pisanju" imena otoka Hvara. Izgleda da ti kritičari zaboravljaju da se, ovisno o odabranom fontu, slovo "v" malo razlikuje od slova "u" ili obrnuto!

Zato se kritike ne mogu uzeti ozbiljno, da je to "pogrešno pisanje" imena otoka Hvara.

Da je to onda "krajnji dokaz" krivotvorenja je apsurdno! [ Pročitaj više ]

 

 

IZDANJE PRIGODOM PRIKLJUČENJA SANDŽAKA NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ : [ Pročitaj više ]

 

Kad se je 10. travnja 1941 rođena Nezavisna Država Hrvatska je Zagreb ubrzo poslao vojne jedinice i carinike u Sandžak. Kao i Sandžak su željeli i Boku Kotorsku opet vratiti u Hrvatsku da utvrde buduću granicu sa Velikom Bugarskom.

29. travnja 1941 stiže jedan vod Ustaša u Prijepolje, gdje su tamo oduševljeno pozdravljeni od lokalni hrvatski muslimana. Zapovjednik voda je održao kratak govor a na sastanku u jednoj školi je izrećeno priključenje Sandžaka Nezavisnoj Državi Hrvatskoj a lokalni dužnosnici su se zakleli Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Za sijećanje na taj dan su nekoliko od tih carinika i Ustaša dobili seriju od 15 maraka Kraljevine Jugoslavije sa pretiskom "Sandžak", "29.IV.1941" hrvatskim grbom na polumjesecu i zvijezdi i "Nezavisna Država Hrvatska".

[ Pročitaj više ] [ KUPI U DUĆANU ]

 

 

IZDANJA “ALPENVORLAND ADRIA” : [ Pročitaj više ]

 

 

 

 

 

 

Trebalo je proći 50 godina da je Michel katalog od 1946 poznato izdanje "Alpenvorland - Adria" ocijenio kao "poslijeratni fantazijski proizvod".

U potrazi za informacijama nismo mogli predvidjeti koliko bi trag tih marki bio zamršen i koliko bi različitih stajališta o autentičnosti ili krivotvorenju bilo.

Nismo uspjeli dobiti informacije o tim markama iz bilo kojeg uobičajenog izvora i bili smo prisiljeni učiti njegovu povijest samo kroz postojeće spise, posebno kroz komunikaciju s nekoliko drugih sakupljača, poznavanje teme i problema.

Već se je u jesen 1943. godine moglo predvidjeti da će se vojna situacija za Italiju i u od Italije okupiranim područjima toliko pogoršati da će Italija biti prisiljena da kapitulira, kao naprimjer u hrvatskim područjima koje im je srpski ministar vanjskih poslova Kraljevine Jugoslaviji Pašić poklonio pa sve do Albanije. Vojna nesposobnost Talijana bila je više nego očita. Nakon talijanske kapitulacije su njemačke trupe zauzele talijanske položaje.

[
Pročitaj više ]

 

BOKA KOTORSKA : [ Pročitaj više ]

 

 

 

 

 

 

Dok je Hrvatska još bila dio KuK monarhije, Boka Kotorska je bila dio hrvatske Dalmacije.

Srpska dominacija u Kraljevini Jugoslaviji pokušala je sve raskomadati hrvatski teritorij, a bivši srbijanski ministar vanjskih poslova, a potom i ministar vanjskih poslova Kraljevine Jugoslavije, srpski Nikola Pašić, Talijanima je dao velike dijelove hrvatske Dalmacije, za što su domaći izdajnici, partizani četnici i drugi banditi kasnije optužile Poglavnika Dr. Ante Pavelića.

U duhu te politike, Boka Kotorska je 1929. godine pripojena Zetskoj banovini. Prije toga je Boka Kotorska i u Kraljevini Jugoslaviji od 1918-1929. gogine bila dio Dalmacije.

Kapitulacijom Italije, koja je dogodila 8. rujna 1943. godine, sva područja koja je Italija pripojila su trebale biti vraćena Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Na temelju zakona od 20. lipnja 1944. godine uspostavljena je Velika župa Dubrava, koja je uključivala i Bokokotorski zaljev s mjestom Sutomore, područja koja su bila kontrolirana nakon kapitulacije Italije prvo od Nijemaca.

[
Pročitaj više ]

 

JUGOSRPSKA OKUPACIJA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : [ Pročitaj više ]

 

 

 

 

 

 

Nakon što se je već očekivala kapitulacija III. Reicha je hrvatsko vodstvo odlučilo da se vojne postrojbe i civili Nezavisne Države Hrvatske povuku u pravcu Austrije koje je kontrolirala američka i engleska vojska.

U domovini su se partizani i četnici, koji su se preko noći izjasnili kao partizani, ušli u napuštene gradove koje godinama prije nisu mogli osvojiti.

Kao za te bandite uobičajno su tamo, kao i godinama prije na tlu Nezavisne Države Hrvatske nastavili svoja zlodjela : silovali, otimali, krali, ubijali, itd.

Oni su pored vlasti, zauzeli i poštanske urede i donijeli nove otiske mitomanske "Demokratske" Federativne Jugoslavije" na markama Nezavisne Države Hrvatske (krajobrazi).

U jugo-srpsko-komunističkom okupacijom i tijekom dogadajima u Bleiburgu i križnim putevima su stradali 500.000 muslimanski i katolički Hrvata, žene, djeca, vojnici, civili, hrvatska intelegencija i državno vodstvo. Okupatori su prisilili stotine tisuće Hrvatica i Hrvata u prvom valu posljeratne emigracije u Australiju, Novi Zeland, Brazil, Argentinu, Ameriku, Kanadu, ... a u drugim valu posljeratne emigracije u 70tim godinama kao "Gastarbeiteri" u Njemačku, Austriju, itd.

[
Pročitaj više ]

 

IZDANJA GRADOVA I OPĆINA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : PRIHODNE MARKE

 

Pored državni izdanja poštanski marake su postojale i prihodne marke gradova i općina u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj :

[ Banja Luka ] [ Bjelovar ] [ Derventa ] [ Dubrovnik ] [ Granešinska Dubrava ] [ Hrvatska Mitrovica ]

[
Hrvatski Karlovci ] [ Karlovac ] [ Koprivnica ] [ Kustošija ] [ Nova Gradiška ] [ Osijek ] [ Petrovaradin ] [ Plehan ]

[
Rajlovac ] [ Ruma ] [ Samobor ] [ Sarajevo ] [ Sinj ] [ Sisak ] [ Slavonski Brod ] [ Slavonska Požega ]

[
Stara Pazova ] [ Stenjevec ] [ Sveta Klara ] [ Sveta Nedelja ] [ Šestine ] [ Tuzla ] [ Vinkovci ] [ Virovitica ]

[
Vrapče ] [ Vrbovec ] [ Vukovar ] [ Zagreb ] [ Zemun ].

 

 

MEĐIMURJE IZDANJE NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : [ Pročitaj više ]

 

 

 

 

 

 

Dva dana nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske u Čakovcu, prestampane su marke Kraljevine Jugoslavije sa motivom jugo-srpskog kralja

Petra II. sa hrvatskim grbom i natpisom "Država Hrvatska" nad i "Međimurje" ispod grba. Istog dana su izdane na šalterima u Varaždinu.

Ovo izdanje su odobrile samo lokalne vlasti, ali držvna pošta Nezavisne Države Hrvatske ta izdanja kasnije nije priznala kao naprimjer marke "Slobodna Bosanska Hrvatska".

Pretisak je napravljen rukom u po četri bloka. 12. travnja 1941. su pretiskane te makre u tiskari Kraljek i Vežićin u Čakovcu u dva razlićita tipa.

U Tipu I, tamna polja državnog grba su šrafirana vertikalno, u Tipu II, su šrafirana vertikalno i horizontalno. Visina pretiskani maraka se kreće između
2.500 i 3.000 na niskim apoenima. Sa najvišom vrijednošću su pretiskane samo 117 maraka, jer više maraka nisu bile dostupne.

[
Pročitaj više ]

 

SLOBODNA BOSANSKA HRVATSKA : [ Pročitaj više ]

 

Odmah nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske su Ustaše iz Banja Luke dali nalog za proizvodnju pretiska maraka od 1 i 2 Dinara sa Slobodna Bosanska Hrvatska" koje su izdavali na poštanskim pultovima. To lokalno izdanje se je tek priznalo sa strane poštanske direkcije u Zagrebu 19. lipnja 1942 godine (broj : 1170-II-A-42).

Nakon proglašenja je Nezavisna Država Hrvatska još nekoliko tjedana bila prisiljena da se kosriste preštampane marke Kraljevine Jugoslavije.

Sa zapovjedi broj 119 od 18. travnja 1941 su Ustaše iz Banja Luke dali nalog da štamparija Jović iz Banja Luke pretiska 1000 komada 1 Dinar marke i 1000 komada 2 Dinar marke sa otiskom “Slobodna Bosanska Hrvatska”.
 

 

 

 

Te marke su se prodavale od 19. travnja do 23. travnja 1941 godine na poštanskim šalterima.

[
Pročitaj više ]

 

NEIZDANE MARKE NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : [ Pročitaj više ]

 

 

 

 

 

 

U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj su postojale nekoliko neizdani maraka, koje su ili neprihvaćene ili zbog ratnih situacija nisu izdane.

[
Pročitaj više ]

 

MARIJA ORŠIĆ, HRVATSKA ČLANIČA NJEMAČKE VRIL ORGANIZACIJE : [ Pročitaj više ]

 

Marija Oršić je bila medij koja je je postala vodeća ličnost Vril Gesellschaft. Rođena je u Beču (Austrija). Njen otac je bio hrvatski iseljenik iz Zagreba, majka joj je iz Beča. Marija uskoro slijedi njemački nacionalni pokret koja je djelovalo u to vrijeme, glavni cilj pokreta bio je pripojiti Austriju sa njemačkim Rajhom.

U godini 1919 Maria se seli u München, kod svog dečka, koji je postao kasnije njen zaručnik. Ne zna se jesu li u braku ili ne, jer su oboje nestali 1945g.

U Münchenu Marija je bila u kontaktu sa Thule Gesellschaft i ubrzo je stvorila svoj vlastiti krug, zajedno s Traute A. iz Münchena i još nekoliko prijatelja : "Alldeutsche Gesellschaft für Metaphysik", bio je službeni naziv za Vril Gesellschaft.

[
Pročitaj više ] [ KUPI U DUĆANU ]

 

 

 

NJEMAČKA NARODNA SKUPINA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : [ Pročitaj više ]

 

U bečkim pregovorima od 20. do 22. travnja određena je teritorijalna podjela Jugoslavije i aneksije pojedinih sila. Njemačka je dobila dio sjeverne Slovenije, Gornje Kranjske i bivšeg koruškog i štajerskog područja Podunavske monarhije, dok je Italija dobila ne samo Donju Karniolu, neke dalmatinske otoke ali i dio hrvatske obale. Mađarska je obuhvatila Mur područja i zapadnu Vojvodinu. Bugarska je dobila Makedoniju. Dio zapadne Makedonije otišao je u vezu s Italijom u osobnoj uniji Velike Albanije.

Na Cetinju je 12. lipnja 1941. proglasila "Ustavotvorna narodna skupština" neovisnost Crne Gore, također usko povezane s Italijom. Ostatak Srbije bio je pod njemačkom vojnom upravom.

 

 

Nakon što se je proglasila Nezavisna Država Hrvatska potvrđena je u svojim povijesnim granicama. Ova se okolnost često potpuno zanemaruje, jer se lažno uvijek govori da je Hrvatska bila instalacija njemačkog Reicha.

Poglavnik dr. Ante Pavelić nakon što je preuzeo dužnost, odmah je započeo pregovore s predstavnicima hrvatski Nijemaca o statusu njemačkih državljana. Kao prvi znak koncesije imenovao je Poglavnik dr. Ante Pavelić odvjetnika Dr. Jakob Elicker kao velikog župana skoro cijelog Srijema obuhvatne župe Vuka.

[
Pročitaj više ]

 

PEČATI NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : [ Pročitaj više ]

 

Za marke Michel 70.-73. + Blok 1 i 2 za zrakoplovno-modelarsku izložbu.

Za marke Michel 78.-80. za prvu godišnjicu Nezavisne Države Hrvatske.

Za marke Michel 81. prigodom filatelističke izlozbe u Banja Luci.

Za marke Michel 91. i 92. + Blok 3 za Ustašku mladež.

Za marke Michel 94.-96., Državna Radna Služba I.

 

 

 

 

 

[ Pročitaj više ]

 

BITKE U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ :

 

Njemačka vojnička udruga "Handžar" je izdala 10.4.1993. set od 8 maraka, ograničeni na 500 nezupčani setova i 150 zupčani setova sa temom : bitke za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.

Pročitajte više o bitkama za [ Fazlagića kulu ],

[ Ljevča polju ] i bitke za [ Odžak ].

 

[ KUPI U DUĆANU ]

 

 

 

 

NOVAC NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : [ Pročitaj više ]

 

5 Kuna :
Izdana u egzilu. 1934. Berlin/Njemačka.
Srebro (900/1000).
23 mm, 4,34 g.

25 Banica :
Proba. 1941.
Različiti metali.

50 Banica :
Proba. 1941.
Različiti metali.

500 Kuna :
1941.
Zlato.

500 Kuna :
1989.
Srebro (1000/1000).
40 mm, 25 g.

 

 

 

 

 

Naziv Kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti. Povijest naziva novčane jedinice Hrvatske počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja, zatim kuna postaje obračunska novčana jedinica i, napokon, novac u modernom smislu. Kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji; lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća na hrvatskom kovanom novcu zvanom Banovac; Kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske.

Prvi spomen naturalnog plaćanja u kuninim kožicama nalazimo prilikom plaćanja poreza (danka) u iznosu od 40 kuninih kožica (Osor na Cresu) odnosno 50 kuninih kožica (Beli, isto na Cresu). Danak je ubrao Venecijanski dužd Oton Orseolo 1018. godine u Osoru.

Od 1941. do 1945. Kuna je postala valuta Nezavisne Države Hrvatske. Privremeno su u optjecaju bile i novčanice talijanske Lire i njemačke Reichskreditkassenschein novčanice do 31.12. 1941. odnosno 23.8. 1941., a nakon toga Kuna je bila jedinim i isključivim zakonitim sredstvom plaćanja. Kratica za Kunu bila je Kn.

[
Pročitaj više ]

 

ŠERIJATSKO SUDSTVO U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ : [ Pročitaj više ]

 

Nezavisna Država Hrvatska šerijatsko sudstvo objavljeno Narodnih Novina Nezavisne Države Hrvatske, broj 89 od 31. srpnja 1941 u suradnji sa Ibrahim ef. Mehinagićom, koji je bio Predsjednik družtva Šeriatski sudaca.

Šeriatsko sudstvo postoji odkad postoje i Muslimani. Pojavom Muslimana u našim krajevimapojavilo se je i šerijatsko sudovanje, koje je postojalo za vrijeme turske uprave BiH i Sandžaka, pa se je zadržalo sve do današnjih dana.

Nekoć se je i kod nas, u Bosni i Hercegovini i u Sandžaku, na Muslimane primjenjivalo izključivo serijatsko pravo, i to ne samo na gradjanskim, nego i u kaznenim stvarima.

Šerijatski su sudci sudili i nemuslimanima, ali u ženitbene, obiteljske i nasljedne stvari nemuslimana se nisu miješali. U spomenutim su stvarima pripadnicima raznih vjera sudili njihove vjerske poglavice.

 

 

Nestatkom turske uprave u Bosni i Hercegovini i uvodjenjem austro-ugarske vlade nastale su za šerijatsvo sudstvo u našim krajevima drugčije prilike. Carskom proklamacijom postavljen je princip, da šerijatski sudovi izključivo sude Muslimanima.

U nastojanju, da hrvatske muslimane pridobije za sebe, Austro-Ugarska je uprava imala posebnog interesa, da čim prije uredi pitanje šerijatski sudova i kodificira sve propise, koji se odnose za ženitbeno, obiteljsko i nasljedno pravo Muslimana. U tu je svrhu izradžen na njemačkom jeziku jedan priručknik za šerijatske sudove, po kojem su državne oblasti bile u mogučnosti kontrolirati i funkcioniranje šerijatskih sudova, cija su organizacija i djelokrug uređeni Carskom naredbom od 29. kolovoza 1883. Na temelju ove naredbe šerijatsko je sudstvo imalo dvije molbe. Kao prvomolbeni sud bio je kotarski šerijatski sud kao odjel kotarskog ureda. Sud druge i posljene molbe bio je Vrhovni Šerijatski Sud kao dio Vrhovnog Suda u Sarajevu. U kotarskim šerijatskim sudovima sudili su sudci-pojedinci, dok je u Vrhovnom Šerijatskom Sudu tada bilo kolegialno sudovanje, koje je obavljeno na osnovu spisa prvomolbenog suda u kolegijumu od presjednika Vrhovnog Suda, dvojice vrhovnih i dvojice vrhovnih šerijatskih sudaca.

[ Pročitaj više ] [ KUPI U DUĆANU ]

 

ISTRA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ : [ Pročitaj više ]

 

Godina je 1943. u Istri se događa kulminacija narodnih previranja. Desetljećima prije se vodi nacionalna bitka, s jedne strane hrvatstvo promoviraju Crkva, dio domaćih intelektualaca (Dobrila, Kirac, Balota…) te prekoučarski intelektualci izbjegli pred fašizmom (Kumičić, Car Emin, Spinčić, Laginja…). S druge strane talijanaštvo promoviraju talijanski iredentisti (De Franceschi, D’Annunzio…). Sukob se tako zahuktava još za vrijeme austrijske uprave u Istri, a 18. listopada 1910. se zaustavlja djelovanje Istarskoga sabora nakon incidenta u kojemu su sudjelovali zastupnici Zuccon, Spinčić, Kurelić i Trinajstić koji su fizički prekinuli rad sabora. Naime, predsjedavajući nije dopustio zastupniku Zucconu (kojemu je Spinčić stalno upadao u riječ) govor na hrvatskome jeziku.

Raspadom Monarhije Istra je pripala Kraljevini Italiji, a uskoro na vlast dolaze fašisti. To stvara plodno tlo za talijanski trijumfalizam, te ugnjetavanje i progone hrvatskog življa. Veliki dio Hrvata iz Istre se iseljava pod talijanskim pritiskom, a u gradove doseljavaju Talijani. Za tim dolazi i II. svjetski rat što prilike dodatno pogoršava, a nasuprot talijanskim fašistima jača antifašistički otpor.

 

 

Istra je u II. svjetski rat već ušla kao dio države Italije, a hrvatski je narod Istre već gotovo 20 godina stenjao pod fašističkim progonima

Nako pada Italije, prvo pripojenje Istre Hrvatskoj dolazi 10. rujna 1943. kada Ante Pavelić ukida sve sporazume sa Italijom (tj. Rimske ugovore) te pripaja Istru NDH.

[
Pročitaj više ] [ KUPI U DUĆANU ]

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA PRIJE REPUBLIKE HRVATSKE : [ Pročitaj više ]

 

Na prvim demokratskim izborima 1990. godine premoćnu pobjedu ostvaruje HDZ predvođen dr. Franjom Tuđmanom, te se 30. svibnja konstituira višestranački Sabor.

Novi Ustav Republike Hrvatske od 22. prosinca 1990. više nije ustav jedne komunističke države, a iz naziva se izbacuje naznaka "Socijalistička" : od sada ime države glasi : Republika Hrvatska.

Na Referendumu o hrvatskoj samostalnosti održanom 19. svibnja 1991. većina od
93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu državu. Slijedom te odluke Sabor RH je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država.

 

 

 

Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize 8. listopada 1991. godine raskida sve državnopravne sveze s dosadašnjom SFRJ.

Dali ste znali da je Republika Hrvatska već proglašena u 70tim godinama i da je imala u Münchenu "Hrvatski Narodni Odbor" što je nešto slično bilo kao i krvatsko konzularno predstavništvo koje je izdalo 2 marke od 50 i 200 Kuna koje su se lijepile u hrvatske putnice ali i na zahtjeve i prevedene dokumente?

Hrvatske putnice je izdavao "Hrvatski Narodni Odbor". Jedan primjerak putovnice se može vidjeti u katalogu D. Oparića iz 2002 godine na stranici 34.

[
Pročitaj više ]

 

ODLIKOVANJA, ZNAKOVLJE I PRSTENI NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE :

 

[ Pročitaj više ]

[ Pročitaj više ]

[ Pročitaj više ] [ KUPI U DUĆANU ]

 

INSELPOST : [ Pročitaj više ]

 

Nakon osvajanja Grčke od strane saveznika, njemačke snage stacionirane na Kreti i Egejskim otocima mogle su se opskrbljivati samo zrakom.

Zapovjednik vojne pošte za tu regiju je naredio da se samo pošta sa markama vojne pošte sa pretiskom "Inselpost" dostavljaju.

Izdana je zapovijed da se pretiskaju 200.000 maraka (Michel broj : 2 B) u Vukovaru i da se podjele njemačkim trupama u Kreti i Egejskim otocima.

Inselpost Agram (Zagreb).

Inselpost Vukovar.

 

 

 

 

Avion koji je trebao transportirati marke nije nikad stigao u Kretu, tako da se pretpostavlja da je bio oboren od strane saveznika.

[
Pročitaj više ]

 

IZDANJA ŽIDOVSKE FIRME “SALOMON HEINRICH GUTMANN" IZ BELIŠĆA : [ Pročitaj više ]

 

Vodeće industrijsko poduzeće iz Belišća, firma Salomon Heinrich Gutmann, osnovana od židova njemačkog podrijetla koji je bio oplemenjen od strane cara Franje Josipa I. kao "barun iz Gelsea i Belišća", kupio je dio postojećih marki Nezavisne Države Hrvatske i perforirao ih za svoju poslovnu poštu.

Ova praksa nije se primjenjivala samo na marke Nezavisne Države Hrvatske, već također na i na markama propale Kraljevine Jugoslavije s portretom kralja Petra (Michel broj 393. - 407.).

Te su marke perforirane sa "SHG" za "Salomon Heinrich Gutmann".

U gotovo svim zemljama postojale su marke koje su perforirane za potrebu firma koje su ih koristile.

 

 

Deseci tisuća tvrtki koje su primijenile ovu praksu danas su jedva prepoznatljive.

Ipak, postoje sakupljači perforacija, neizrecivo veliko područje sakupljanja koje zahtijeva daljnja istraživanja i analize.

[
Pročitaj više ]

 

MARKE STUDENTSKOG FONDA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : [ Pročitaj više ]

 

Subotica.

Boka Kotorska.

Šibenik.

Mostar.

Slapovi Krke.

 

 

 

 

 

Najtajnovitije marke Nezavisne Države Hrvatske su izdaje "Studentski fond hrvatske akademske mladeži". Ove marke su "lijepa naša" izdanje s mtivima gradova Nezavisne Države Hrvatske. Izdane su dvije verzije : jedna s plavim tiskom i jedna s crvenim tiskom. Grafički dizajn ovih marki podsjeća na prvu hrvatsku marku iz 1919. godine.

Da su ove marke tiskane u egzilu nakon 1945., imale bi sigurno nominalu u Kuni ili Banici. U razdoblju jugo-srpske kraljevske diktature 1918-1941. godine vrlo je teško zamisliti da se nešto može objaviti u natpisu "lijepa naša" ili "Hrvatska akademska mladež".

Zbilja čudno izdanje bez dosta informacija ... .

[
Pročitaj više ]

 

TALIJANSKA OKUPACIJA RIJEKA / KUPA : [ Pročitaj više ]

 

 

 

 

 

 

Dana 6. travnja 1941. talijanske postrojbe usle su se na teritorij okolice Rijeke i Kupe, uključujući grad Sušak, koji je samo četiri dana pripadao Kraljevini Jugoslaviji, i okupirao ta područja.

Nezavisna Država Hrvatska, novoosnovana 10.4.1941. godine, dobila je dio tih područja nakon proglašenja natrag, a drugi dio nakon kapitulacije Italije 1943. godine.

[
Pročitaj više ]

 

PISMA I FDC NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : [ Pročitaj više ]

 

Nezavisna Država Hrvatska 1941 - 1945.

Emigracija Nezavisne Države Hrvatske iz 1974. godine.

 

 

[ Pročitaj više ]

 

KRAJOBRAZI I ŽUPE NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : [ Pročitaj više ]

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Prvo izdanje njemačke vojničke udruge Handžar su bila dva seta od ukupno 32 marke, prvi sa temom župe Nezavisne Države Hrvatske a drugi sa motivima krajobraza Nezavisne Države Hrvatske.

Svaki set je bio ograničen na 500 komada nezupčani i 150 komada zupčani i izišao je za pripadnike njemačke vojničke udruge Handžar 10.4.1989 u suradnji sa Višnjom Pavelić, kćeri Poglavnika dr. Ante Pavelića.

[
Pročitaj više ] [ KUPI U DUĆANU ]

 

CENZURA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ : [ Pročitaj više ]

 

 

 

 

 

 

10. travnja 1941. Hrvatska se je proglasila "Nezavisnom Državom Hrvatskom". Dana 19. lipnja 1941. izdana je obavijest da su svi poštanski, telegrafski i telefonski uredi na području Nezavisne Države Hrvatske nastavili normalni promet.

Na temelju kapitulacije Kraljevine Jugoslavije od 17. travnja 1941. godine, sve poštanske urede Kraljevine Jugoslavije preuzela je Nezavisna Država Hrvatska, i to sve državne službe, razredne pošte, pomoćne pošte i sezonske pošte - ukupno 946 poštanskih ureda.

U osnivačkim ugovorima za Hrvatsku od 21. i 22. travnja 1941. odlučeno je između Njemačke, Italije i Nezavisne Države Hrvatske da će se područje Hrvatske podijeliti na dvije interesne zone, talijansku interesnu zonu i njemačku interesnu zonu. Tom prigodom postavljena je i linija razgraničenja.

Sjeverno od crte razgraničenja Njemačka je imala kontrolu nad najvažnijim središtima i komunikacijskim kanalima. Talijani su podijelili dio koji im je dodijeljen natrag u dvije zone (ali zapravo su bili podijeljeni u tri zone, budući da su obalna područja koja su pripojena Italiji formirala "prvu zonu"). Druga zona protezala se od pripojenog Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Dalmacije do linije koja je vodila u smjeru Vinica - Plitvički Leskovac - Plješevica - Šator - Velika Golija - Prenj; dok je treća zona činila područje između 2. zone i crte razgraničenja.

Zakon od 10. lipnja 1941. regulirao je administrativnu strukturu Nezavisne Države Hrvatske u :

22 Velike Župe

141 Sreza

31 Territorijane jedinice

Postojala su neka područja u kojima su granična pitanja ostala nejasna i gdje su postojala samo privremena razgraničenja. To je područje oko grada Zemuna i njegove okolice. Ovo je područje zajednički upravljano nekoliko vremena od Nezavisne Države Hrvatske i Srbije i konačno je 10. listopada predano Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Sela Dobrun kod Višegrada i Duga Poljana kod Sjenice od 22. siječnja 1942. više nisu bila dio Srbije, jer su dodana tijekom graničnih ispravaka Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

[
Pročitaj više ]

 

IZLOŽBA "BORBA UDRUŽENE EVROPE NA ISTOKU" : [ Pročitaj više ]

 

 

 

Između prosinca 1941. i siječnja 1942. održana je izložba u Zagrebu, glavnom gradu Nezavisne Države Hrvatske, pod nazivom "Borba ujedinjene Evrope na Istoku".

Za ovu izložbu izašla je obojena vinjeta, kao poštanska marke Michel broj 69.

[
Pročitaj više ]

 

PROBE MARKICA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : [ Pročitaj više ]

 

 

 

 

 

 

Probni tisci u različitim bojama izdanih i neizdanih markica Nezavisne Države Hrvatske.

[
Pročitaj više ]

 

POŠTANSKI TROŠKOVI U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ : [ Pročitaj više ]

 

 

Od 10.4.1941 :

Od 16.11.1941 :

Od 1.1.1943 :

 

 

 

 

Pismo unutar mjesta do 20 g

1,50 Dinar

2 Kune

- - -

+ 20 g

2 Dinara

50 Banica

- - -

Daleko pismo do 20 g

2 Dinara

3 Kune

3,50 Kune

Od 20 g - 50 g

3 Dinara

3,50 Kune

 

Poštanska karta

1 Dinar

1,50 Kuna

2 Kune

Kartonsko pismo - mjesto

1 Dinar

- - -

 

Kartonsko pismo - daleko

2 Dinara

- - -

 

Tiskanica do 20 g

10 Para (ŕ 10 g); min. 25 Para

Do 50 g : 1 Kn. + 50 g : 25 Banica

75 Banica

Registrirano

5 Dinara

7 Kuna

9 Kuna

Povratnica

5 Dinara

5 Kuna

7 Kuna

Express dostava

5 Dinara

6 Kuna

10 Kuna

Avionska pošta

Do 20 g : 1 Dinar,
do 50 g : 2 Dinara

 

 

 

 

 

 

[ Pročitaj više ]

 

MARKE VJERSKI ZAJEDNICA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : [ Pročitaj više ]

 

U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj su Katolička Crkva i Islamska Vjerska Zajednica izdavale za svoje potrebe marke.

Na žalost se ne znade puno o tim izdanjima, osim godina izdanja.

[
Pročitaj više ]

Katolička crkva.

Islamska vjerska zajednica.

 

 

 

 

VOJNE MARKE NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : [ Pročitaj više ]

 

Krajem ožujka 1945. godine su vjerojatno izdani vojni marke kako bi se osigurao paketni promet između vojnika na terenu i njihovih rođaka u domovini. Iako su te marke bile distribuirane nekim jedinicama a radi ratne situacije nisu došle do upotrebe, jer je paketski promet bio nemoguć.

Zajedno s ove dvije vojne marke izdavana je i dopisnica na hrvatskom i njemačkom jeziku. Iako su te dopisnice podijeljene vojnicima, malo je vjerojatno da su bile korištene, jer je u posljednjim tjednima rata poštanska služba potpuno propala. U svakom slučaju, nijedna korištena dopisnica do danas nije poznata.

[
Pročitaj više ]

 

 

 

MARKE CRVENOG KRIŽA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : [ Pročitaj više ]

 

 

 

 

 

 

[ Pročitaj više ]

 

POŠTA U RADNIM LOGORIMA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : [ Pročitaj više ]

 

Ubrzo nakon osnivanja države, državna policija uspostavila je sabirni logor za antidržavne elemente u Lobor-Gradu, oko 30 km sjeverno od Zagreba, a ubrzo je uslijedio i drugi logor u Gornjoj Rieki, koji je upravljao Lobor Grad i stoga ga treba smatrati potlogorom.

Zatvorenici su 1941. i 1942. godine imali mogućnost jednom mjesečno poslati rođacima znak za život od dvadeset riječi.

Bilo je potrebno koristiti unaprijed otisnute razglednice koje se u kantini mogu kupiti u trakama od 5 komada s perforacijama između karata.

Karte su morale biti frankirane s hrvatskim markama, koje su ponistene u pošti Zlatar. Na adresnoj stranici razglednice ispisana je u gornjem lijevom kutu :

ZAPOVJEDNICTVO SABIRNIH LOGORA

LOBOR GRAD I GORNJA RIEKA

LOBOR GRAD

Ako su poruke otišle u inozemstvo, razglednice su dodatno pregledane od strane njemačkih cenzora i osigurane odgovarajućim bilješkama.

[
Pročitaj više ]

 

DIZAJNER MARKICA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : KARL SEIZINGER [ Pročitaj više ]

 

Karl Friedrich Wilhelm Seizinger (rođen 23. ožujka 1889. u Hildburghausenu, † 4. svibnja 1978. u Haarlemu, Nizozemska) bio je gravura bakra.

Dizajnirao je marke za poštanske uprave nekoliko država i za Ujedinjene nacije. Radio je i kao gravrator novčanica. Smatran je majstorom svog zanata i osvojio je brojne nagrade na međunarodnim izložbama maraka.

U svom rodnom gradu Hildburghausen Karl Seizinger u grafičkom institutu Metzeroth naučio je izrađivati bakrorez. Nakon završetka školovanja, skrenuo se u Berlin kako bi radio na kartografskom institutu. U Berlinu je upoznao buduću suprugu Elisabeth.

Izbijanjem Prvog svjetskog rata Seizinger je postao vojnik i prvi put došao u Francusku na Zapadni front. Kasnije je dodijeljen kao pilot osmanskoj vojsci. Nakon rata u Njemačkoj, on nije našao posao. Zapošljavanje kao graver novčanica, konačno se našao 1921. godine u tiskari vrijednosnih papira Finske nacionalne banke u Helsinkiju.

 

1918. Seizinger je slijedio ponudu Čehoslovačke državne banke i preselio se u Prag, gdje je također radio kao gravrator novčanica. Tri godine je studirao i na Praškoj umjetničkoj akademiji pod Maxom Švabinskýom.

U časopisima se je Seizinger s oduševljenjem slavio. Do 1934. izradio je sva izdanja čehoslovačke države. Nakon toga bio je odgovoran samo za dio čehoslovačkih marki, dok je drugi gravuraš, Bohumil Heinz, izradio ostale marke. 1938. godine blok za prvu izložbu praških maraka pojavio se kao posljednje od Seizingerovih brojnih čehoslovačkih izdanja. Nakon toga odlazi u kraljevinu Jugoslaviju.

Radeći na svojim posljednjim jugoslavenskim markama, Seizinger je uspostavio prve kontakte sa Zagrebom, što mu je bilo od koristi kada je njemački Wehrmacht u travnju 1941. okupirao Jugoslaviju i oslobodio Hrvatsku. Seizinger je ponovno bio u sličnoj situaciji kao tri godine ranije u Čehoslovačkoj.

I opet je samo želio ostvariti svoje umjetničke snove i maštu, iskoristio je svoje veze s Hrvatskom i otišao u Zagreb. Tamo se Hrvatska proglasila neovisnom 10. travnja 1941. pod Poglavnikom dr. Ante Pavelićem (1889-1959). Raširenih ruku su primili poznatog gravera poput Seizingera, kako bi za NDH izradio poštanske marke.

[
Pročitaj više ]

 

 

NJEMAČKA PLASTIKA SADAŠNJOSTI 19.IV. - 31.V.1942 U ZAGREBU :

 

Brošura koja je izišla prigodom izložbe Njemačke Plastike Sadašnjosti. Na 64 stranica sa predgovorom Doglavnika i maršala viteza Slavka Kvaternika i Obergruppenführera SA-a (Jurišnih odreda) i njemačkog veleposlanika pri NDH Siegfrieda Kaschea.

Brošura sadrži slike izloženi objekata od Paula Bronischa, Arno Brekera, Richarda Knechta, Ulferta Janssena, Josefa Thoraka, Willya Zügela, Wilhelma Kriegera, Richard Scheibea, Fritza Klimscha, Jakoba Fehrlea, Josefa Wackerlea, Geoga Kolbea, Maxa Essera, Hermanna Muller-Erfurta, Franza Mikoreya, Roberta Stielera, Rudolfa A. Agricola, Hermanna Scheuernstuhla, Dagmar Gräfin zu Dohna, Millya Stegera, Ottoa Placzeka, Edzarda Hobinga, Hansa Brekera, Hansa Wimmera, Hermanna Hahna, Paula Siegerta, Fritza Theilmanna, Fritza Koellea, Antona Grauela, Phillipa Hartha, Fritza Behna, Maxa Essera, Oswalda Hofmanna, Fritza von Graevenitza, Rudolfa Leptiena i Adolfa Wampera.

Na zadnjim stranicama je naveden popis izloženih djela.

Postoji jedna verzija priče po kojoj je bila poštanska karta sa desne strane dio te brošure a udrugoj nije bila. Možda je bila dio ograničenog broja brošura?

 

FDC - Njemačka Plastika Sadašnjosti 19.IV. - 31.V.1942.

 

Stražna strana poštanske karte prigodom izložbe Njemačke Plastike Sadašnjosti. Prednja strana ista kao motiv prednje strane omota knjige koje vidite na lijevoj strani.

PRVE MARKE NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE VEĆ U GODINI 1934 : [ Pročitaj više ]

 

U prvoj emigraciji su Ustaše u 1934 godini izdale 2 marke od 50 Banica i 1 Kune. Markice su se tiskale u Bergamo/Italiji. Designer je bio pukovnik Jesensky. Na tim markicama se nalazi prvi put valuta "Kuna".

Nakon II. Svijetskog rata su se pojavile marke od 50 Banica umjesto plave boje u crvenoj boji, i od 1 Kune umjesto u crvenoj boji u crvenoj boji.

Pitanje je dali se te marke mogu gledati kao falsifikat, ili kao novo izdanje druge emigracije od 1945. godine? Na žalost nema puno podataka o tim posljeratnim izdanjima.

[
Pročitaj više ]

 

 

 

IZDANJE HRVATSKOG OBRAMBENOG SAVEZA : [ Pročitaj više ]

 

 

 

 

 

 

Hrvatske obrambene snage bile su među prvim organiziranim vojnim jedinicama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.

U Hrvatskoj, HOS se kasnije integrirao u Hrvatsku vojsku početkom 1992. prilikom restrukturiranja vojnih snaga unutar Republike Hrvatske.

HOS u BiH je neko vrijeme službeno činio dio Armije RBiH, ali se osuo i raspao nakon ubojstva zapovjednika HOS-a Hercegovine generala Armije RBiH Blaža Kraljevića.

Ideja vodilja HOS-a bila je povratak Hrvatske na istočne granice Nezavisne Države Hrvatske.

[
Pročitaj više ] [ KUPI U DUĆANU ]

 

IZDANJE NJEMAČKE NARODNE SKUPINE : [ Pročitaj više ]

 

Prvi zakon od 21. 6. 1941. proglasio je Njemačku Narodnu Skupinu osobom javnog prava i zajamčio svim pripadnicima ravnopravnost s Hrvatima na području javnog i privatnog života, kao i "neograničeno očuvanje njihove njemačke nacionalnosti i nesmetano priznavanje svog nacionalsocijalističkog uvjerenja”.

Dana 31. srpnja 1941. Njemačkoj Narodnoj Skupini dozvoljeno je uspostaviti vojnu formaciju, takozvanu Einsatzstaffel, unutar Ustaša, koja je bila pod zapovjednistvom hrvatskog generalštaba.

 

 

Pravni status vođe Njemačke Narodne Skupine Branimira Altgayera utvrđen je 30. listopada 1941., kada je dobio dužnost i ovlasti državnog ravnatelja.

U unutarnjim poslovima etničke skupine, dekretom od 30.10.1941. Altgayer je izrekao "zakon o uredbi u okviru zakona" (čl. 4.), čime je sav raspon političkog, društvenog i ekonomskog života hrvatskih Nijemaca prepušten pravnom poretku.

[
Pročitaj više ]

 

LOKALNO IZDANJE ŠIBENIK : [ Pročitaj više ]

 

Dana 9. ožujka 1944 izdao je upravatelj kotarske oblasti u Šibeniku Miren Blaž, kapetan korvete, nalog broj 391 poštanskom uredu u Šibeniku, da se otvori u prisutnosti povjerenstva blagajna u oštećenoj zgradi poštanskog ureda, koja je bila od početka mjeseca prosinca 1943 zatvorena, jer su blagajnici usljed opasnosti od zraćnih napada napustili grad, uzevši sa sobom ključeve, a njihov boravak nije bilo poznat a niti su se do 9. ožujka vratili u grad.

U povjerenstvo su odredeni kapetan korvete Miren Blaž i činovnici VIII razreda Antun Šarić i Lavoslav Tratnik.

 

 

 

O nalazu u blagajni ima povjerenstvo zastaviti zapisnik, a vrijednote predati poharanim poštanskim uredu u Šibeniku.

Osim toga je isto povjerenstvo trebalo ustanoviti količinu talijanskih maraka u poštanskom uredu Mandalini.

[
Pročitaj više ]

 

LOKALNO IZDANJE SPLIT : [ Pročitaj više ]

 

Nakon kapitulacije Italije poštanske poslove u Splitu preuzelo je Glavno ravnateljstvo PBB Nezavisne Države Hrvatske.

Splitsko ravnateljstvo je lokalno zatećene talijanske marke poslalo na pretiskivanje u Zagreb.

Odatle su, vjerovatno krajem rujna ili u listopadu 1943. godine vračene u Split, ali nisu nikad metnute u optjecaj.

[
Pročitaj više ]

 

 

PAPA IVAN PAVAO II : [ Pročitaj više ]

 

Papa Ivan Pavao II. imao je poseban odnos s Hrvatskom.

Rodio se u dijelu Poljske, koji se zove i Bijela Hrvatska. Tu su boravili Hrvati, tijekom seobe u današnje krajeve. Aktivno se zalagao za ostvarenje hrvatske težnje za samostalnom državom i za prestanak ratova na prostoru bivše Jugoslavije.

Vatikan je prvi u svijetu objavio 3. listopada 1991., da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju, a službeno je priznao Hrvatsku i Sloveniju 13. siječnja 1992. Hrvatskoj je pružao višeslojnu i trajnu političku potporu.Upravo je papin pritisak bio odlučujućim činiteljem kod priznanja Republike Hrvatske, dok je do svoje smrti ostao zagovornikom i prijateljem RH u svim političkim zavijutcima i društvenim mijenama.

[
Pročitaj više ] [ KUPI U DUĆANU ]

 

 

HRVATSKA BOGINJA SARASVATI : [ Pročitaj više ]

 

Hrvati su vjerovali u boginju Sarasvati od najmanje 12.000 prije Krista do najmanje 1.800 prije Krista i duže dok se nisu nastanili u današnjem Iranu gdje su uspostavili tri hrvatske države Hurwurdu, Urartu i Hurrwuhč Mitanni.

Ta migracije iz Ind-Sarasvati doline se moze dokazati sa :

- Entnogenezom hrvatskog imena :

Perzijanci su imali tradiciju fonetski iz slova "s" napraviti slovo "h", što je za Hrvate znaćilo da se je njihovo ime promjenilo na perzijskim području iz "Sarasvati" u "Hara(h)vati" te u "Hu~urwatha". "Hu~urwatha" su Perzijanci koristili za riječ "prijatelj".

 

 

Lanac imena koji povezuje sarasvatske-mezopotamsko-iranske Prahrvate s današnjim Hrvatima izgleda ovako : Sarasvat - Bharatvarsha - Ho~urwatha, Hu~urwatha - Aruvat - Harahvaiti - Huravat - Harvat - Aurvat - Harauvatish - Harauvatija - Harauvatim - Harauvat - Harahvat - Horohvat - Arivates - Horvathos - Hrovatoi - Crvat - Harvat - Horvat - Hrvat.

- Genetikom :

Naš genetski marker I2/Eu7 nalazi se najviše na sjeverozapadu i sjeveru Irana. Tako je npr. u Teheranu koji ima sa okolicom 20 milijuna stanovnika nadjena čak 1/3 ili 34% tog tipa, a južnije u Isfahanu 17%. Stoga brojčano u samom Teheranu danas živi više genskih Hrvata negoli kod nas u cijeloj Hrvatskoj : 6.800.000.

Genetski Hrvata u iranskom gradu Isfahan : 853.602 (17% od sa okolicom ukupno 5.021.190). Znači da samo u ta dva grada žive 7.653.602 genetska Hrvata. O tome pišu iranski genetičari Nasidze i suradnici 2003. godine i 2004. godine, Qamar i suradnici 2002. godine i Quintana-Murci i suradnici 2001. godine).

[
Pročitaj više ] [ KUPI U DUĆANU ]

 

NAJPLEMETIJA HRVATSKA OBITELJ : RUKAVINA : [ Pročitaj više ]

 

Rukavine su jedno od najstarijih hrvatskih prezimena. Najbrojnije je i dosta rašireno u Lici, zatim Primorju i Podgorju, odakle su se selidbama širili dalje po Hrvatskoj i Slavoniji.

Među starije rodove pripada zato što im loza po precima Vladimirovićima potječe još od 9. stoljeća. Vladimir je bio zadnji vladar Velike Horvatiye u Ukrajini/Poljskoj. Najstariji sin je osnovao ukrajinsku naciju a najmlađi sin je otišao u današnje hrvatske povijesne prostore.

Rod Rukavina posebno je poznat po mnogim visokim časnicima u austrougarskoj vojsci, gdje su plemstvo stjecali zaslugama na bojištima diljem Europe. Rukavine su imali plemićke naslove s predikatima Vidovgradski (von Vidovgrad), Ljubački (von Liebstadt), Bojnogradski (von Bojnograd), Vezinovački (von Vezinovac) i von Morgenstern. Pisano rodoslovno stablo Rukavina ostalo je slučajno sačuvano nakon što je na bojištu u Italiji 1796. poginuo kapetan Ilija Rukavina, u ratnoj opremi kojega su nađeni zapisi rodoslovlja (Stammbaum) njegova oca Pavla.

 

 

U zapisima je rodoslovno stablo predaka od Miloša, drugog sina Grge Vladimirovića. Na osnovi tih zapisa kasniji sastavljači dopunjavali su rodoslovlje Rukavina, koji se u nekim granama u detaljima i razlikuju.

[
Pročitaj više ] [ KUPI U DUĆANU ]

 

HRVATI U IRANU : [ Pročitaj više ]

 

Lanac imena koji od III. tisućljeća pr. Kr. povezuje kavkasko-mezopotamsko-iranske Prahrvate s današnjim Hrvatima izgleda ovako :

Sarasvat - Aruvat - Huravat - Harahvaiti - Harvat - Aurvat - Harauvatiš - Harauvatija - Harauvatim - Harauvat - Harahvat - Horohvat - Arivates - Horvathos - Hrovatoi - Crvat - Harvat - Horvat - Hrvat.

 

 

 

 

U prilog iranskog podrijetla Hrvata upućuje i jezik ali i odjeća. Postoje mnoge sličnosti imena sadašnjih Hrvata i onih koja su se koristila u starom Iranu. Još jedna stvar upućuje na iransko podrijetlo, njihova odjeća. Oni su se oblačili poput Sasanida. Većina lokalne ženske odjeće kod hrvatskih žena bila je nalik onoj što su nosile žene starog iranskog carstva. Hrvati ipak stigoše u novu domovinu, s ili bez Tuge i Buge i njihovom braćom. Imena ovih ljudi svakako danas nalazimo u imenima plemena koji naseliše nove hrvatske krajeva : Tugomirići, Bužani i drugi plemena su čija je povijest mnogo jasnija, a neka postadoše i obiteljskim imenima.

Tamo su već odavna prije Krista u ranom Iranu i u Kurdistanu pod stijegom šahovnice i tropleta cvjetale velike samosvojne civilizacije u vlastitim ranim jezicima hurrwuhé i hurâti u kraljevstvima Harauvatiya prije 2600-2323 god., pa najvećem Hurátina prije 2843-2578 god., Hurrwuhi-Ehelena prije 3520-3268 god. i najstarijem Hurrwúrtu prije 4360-3710 godina. U njihovim prijestolnicama - wesi, stolovalo je pod trobojnom tijarom čak pedesetak ranih banova i kraljeva, npr. Bratarna, Surina i Radomišt, s ratnicima - marjani i svećenstvom - yarani pod prvosvećenikom Lubura i božanstvom Nina-Sawúška.

[
Pročitaj više ] [ KUPI U DUĆANU ]

 

HRVATSKI INDIJANCI : CROATAN : [ Pročitaj više ]

 

"Gdje li sve hrvatska noga nije stala? Koračala je po vrhovima Anda i podzemnim hodnicima rudnika Perua, Bolivije i Sjedinjenih Američkih Država. Bila je na Aljasci i Ognjenoj zemlji. Pustila je korijen u brazilskoj prašumi, zamrznutoj Patagoniji i vrućem pijesku sjevernog Čilea. Teturala je na palubi broda uz kalifornijsku obalu, ali i na Parani, Urugvaju i Mississippiju.

Klecala je pod teretom u luci Buenos Airesa, ali i pred križem u hrvatskim crkvama.

 

 

Navlačila je gumenu čizmu luizijanskog oštrigara, ali i finu gradsku cipelu čileanskog poslovnog čovjeka. Doticala je pozornicu Metropolitena, ali je gazila i prljave podove saluna i boardinghousea. Išla je pravim putem, ali i prečicom pa i stranputicom. Stotinu puta se uputila kući u Hrvatsku i isto toliko puta ostala u Americi ..."

[
Pročitaj više ] [ KUPI U DUĆANU ]

 

HRVATI NA ISTOČNOM BOJIŠTU :

 

Hrvati su sudjelovali tijekom II. Svijetskog Rata na istočnom frontu u sklopu njemački formacija u Stalindradu, u pomorskoj legiji na Azovskom moru i zrakoplovnoj legiji u Sevatsopolom i Rževu te u talijanskoj formaciji na Donu u Lakim Prijevoznim Zdrugu.

 

 

[ Pomorska legija ]

[ Zrakoplovna legija ]

[ Stalingrad ]

[ Laki prijevozni zdrug ]

 

 

 

 

 

 

KATALOZI : [ Pročitaj više ]

 

Postoje dvije vrste kataloga hrvatski markica : katalozi koji se bave standardnim izdanjima poštanski maraka Nezavisne Države Hrvatske i katalogi koji se bave izdanjima gradova i općina Nezavisne Države Hrvatske, sudski biljega, državni biljega, poreznih maraka itd.

Na žalost ne postoji niti jedan katalog koji sve te marke obrađiva, te marke koji nikakvi katalozi ne spominju, kao naprimjer privatna ili poluprivatna izdanja hrvatskog II. egzila od 1945, izdanja Njemačke Narodne Skupine u NDH, izdanja zidovskog vodećeg industrijskog poduzeća Salomon Heinrich Gutmann iz Belišća za vrijeme NDH ili naprimjer najrijeđe izdanje prigodom priključenja Sandžaka Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

 

 

 

 

 

 

[ Pročitaj više ]

 

HRVATSKI GRB - PRVO BIJELO ILI PRVO CRVENO POLJE ? : [ Pročitaj više ]

 

 

 

 

 

 

UDBA i domaći izdajnici su unakazili hrvatsku zastavu koja je vrijedila do 21. prosinca 1990. godine i nametnuli joj nekakvu krunu sa grbovima.

U krunu je smješteno pet manjih štitova s povijesnim hrvatskim grbovima, koji su poredani od lijeve na desnu stranu štita ovim redom : najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije.

To je bio trik UDBE da se tako potvrde neprirodne granice AVNOJSKE Hrvatske i da se s tim grbovima u kruni Hrvatska optično odrekne hrvatski teritorija Sandžaka, Srijema, Banata, Bačke, Boke Kotorske, Bosne i Hercegovine te Duklje.

Ve
ć sada čujemo domaće sluge Beograda i bradate balkanske "istoričare" kako se napuhavaju o nasim zahtjevu za izmjenu hrvatske zastave i grba jer bi se u njoj vidio hrvatski grb koji pocimlje sa prvim bijelim polju, ali im možemo dokazati da se je i u njihovoj ljubljenoj okupatorskoj Jugoslaviji (Jugo-Srbiji) koristilo prvo bijelo polje.

[ Pročitaj više ]

 

CRNOGORSKI USTAŠA DR. SEKULA DRLJEVIĆ : [ Pročitaj više ]

 

Po talijanskoj okupaciji Crne Gore, 12. srpnja 1941. godine, (Drugi svjetski rat) Drljević je glavni govornik na Petrovdanskom saboru kojim je, zajedno s dijelom rukovodstva Crnogorske stranke, proglasio Neovisnu Crnu Goru.

Ubrzo dolazi u sukob s talijanskim vojnim guvernerom na Cetinju Pircijom Birolijem koji ga u listopadu 1941. godine konfinira za San Remo (Italija). Nakon kapitulacije Italije uspio se vratiti u Zemun. Surađuje u hrvatskom listu Graničaru u kojemu veliča novi poredak u Europi.

U srpnju 1944. godine dr. Drljević se seli u Zagreb gdje ga prima Poglavnik dr. Ante Pavelić, njegov znanac iz oporbenih parlamentarnih klupa iz doba Kraljevine SHS.

[
Pročitaj više ] [ KUPI U DUĆANU ]

 

 

DOGLAVNIK NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE DR. MILE BUDAK : [ Pročitaj više ]

 

Mile Budak (Sveti Rok, 30. kolovoza 1889. – 7. lipnja Zagreb, 1945.), bio je hrvatski, političar, odvjetnik, jedan od ideologa ustaškoga pokreta, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist. Poslije pada vlade NDH 1945. jugoslavenski komunistički okupatori Nezavisne Države Hrvatske osudile su ga na smrt i pogubile. U Titovoj Jugoslaviji proglašen je ratnim zločincem.

Osobni liječnik Ante Pavelića, Mile Budak, njegov je nećak.

Mile Budak rodio se u Svetom Roku kraj Lovinca 1889. godine. Gimnaziju je završio u Sarajevu, 1910. godine. Na Sveučilištu u Zagrebu upisao je studij povijesti i zemljopisa, koji ubrzo napušta i 1910. godine počinje studij prava koji je prekinuo zbog Prvoga svjetskog rata. Zatvaran je 1912. godine zbog Jukićeva atentata na Slavka Cuvaja, a potom1914. godine mobiliziran u austrougarsku vojsku.

 

 

Ranjen je i u bolnici u Valjevu 8. prosinca 1914. godine zarobljen je od srpske vojske te je s njima pješice prošao povlačenje kroz Makedoniju i Albaniju nakon čega odlazi u talijansko zarobljeništvo na otok Asinaru kraj Sardinije.

Studij prava nastavio je i završio, nakon povratka iz zarobljeništva 18. kolovoza 1919. godine, a doktorirao je 1920. godine. Od 1920. godine radi kao odvjetnički pripravnik kod dr. Ante Pavelića. Počinje i politički djelovati u HSP-u, te postaje članom gradskog zastupstva u Zagrebu. Uređuje pravaški orijentirana glasila Hrvatsku misao, (1924.), Hrvatsko pravo (1924-32.). U svibnju 1925. godine kao odvjetnik branio je komunističkog prvaka Vladimira Ćopića. Nakon odlaska Ante Pavelića u emigraciju preuzima vodstvo HSP-a te s njim pristupa Seljačko-demokratskoj koaliciji (SDK) i blisko surađuje s Vladkom Mačekom. Krajem listopada 1929. godine bio je, zbog političke djelatnosti, uhićen i u zatvoru provodi 7 mjeseci. Godine 1932., 7. lipnja, na njega je organizirala atentat velikosrpska kamarila.


[ Pročitaj više ] [ KUPI U DUĆANU ]

 

VOJSKOVOĐA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : SLAVKO KVATERNIK : [ Pročitaj više ]

 

Slavko vitez Kvaternik (Komorske Moravice, 25. kolovoza 1878. – Zagreb, 13. lipnja 1947.), bio je hrvatski vojnik, časnik, političar i državni dužnosnik. U Prvom svjetskom ratu je kao časnik služio vojsku Austro-Ugarske Monarhije. Po stvaranju Kraljevine SHS umirovljen je te se priključio Ustaškom pokretu.

Po njemačkoj invaziji na Jugoslaviju 10. travnja 1941. godine je proglasio u Zagrebu Nezavisnu Državu Hrvatsku u kojoj je obnašao neke od najviših vojnih i političkih dužnosti. Nakon umirovljenja 1942. se p
reselio u Austriju te je po završetku Drugog svjetskog rata izručen vlastima komunističke Jugoslavije koje su ga 1947. godine osudile na smrt.

Slavko Kvaternik rodio se 1878. godine u Komorskim Moravicama u obitelji Ljudevita Kvaternika i Marije rođ. Frank, podrijetlom katoličke Njemice. U obitelji Ljudevita Luje i Marije Kvaternik bilo je još troje djece: Petar Milutin (1882.-1941.), Ljubomir (1885.-1980.) i Zlata (? - 1957.).

 

 

Vjenčao se s Olgom Frank, kćeri poznatog pravaškog političara židovskog podrijetla Josipa Franka, s kojom je imao dvije kćeri i sina Eugena Didu Kvaternika, koji je postao jednim od glavnih vođa ustaške organizacije.

[
Pročitaj više ] [ KUPI U DUĆANU ]

 

HRVATSKI KRALJ TRPIMIR : [ Pročitaj više ]

 

Trpimir je bio knez Primorske Hrvatske od 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića.

Oko 845. naslijedio je kneza Mislava. Formalno je priznavao vrhovnu vlast franačkog kralja Lotara, ali je vladao kao samostalan i jak vladar. U svom kneževskom dvoru imao je dvorske svećenike, dvorske komornike, te stalnu pratnju u kojoj su pored ostalih bili uključeni i najugledniji župani, koji su bili Trpimirovi savjetnici i suradnici.

Napade Arapa, koji su oslabili Bizant i Veneciju, knez Trpimir je mudro iskoristio. Prema svjedočanstvu benediktinca Gottschalka, Trpimir je između 846. i 848. uspješno ratovao protiv Bizanta i Venecije na moru i na kopnu.

 

 

 

Kad su Neretvani napali i sam mletački grad Caorle, Trpimir je razbio bizantskog arhonta koji je tada stolovao u Zadru. I sam Gottschalk, optužen s krivovjerja, sklonio se kod Trpimira, kako bi umakao Francima, što već dokazuje snagu i samostalnost ovoga kneza.

Između 854. i 860. Bugari su napali Hrvatsku, koju je Trpimir s lakoćom obranio, a konačan udarac zadao im je u sjeveroistočnoj Bosni, gdje su tada graničile Primorska Hrvatska i Bugarska.

[
Pročitaj više ] [ KUPI U DUĆANU ]

 

HRVATSKI KRALJ TOMISLAV : [ Pročitaj više ]

 

 

 

Veliksrpski mitomanski krivotvoretilji povijesti tvrde da kralj Tomislav - i s time i cijelo hrvatsko kraljevsto - nikad nije postojalo, i ako je čak u doba jugo-srpske okupacije Hrvatske Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Kraljevina Jugoslavija) izdala 3 marke koje sjeća na kralja Tomislava i 1000 godina hrvatskog kraljevstva.

Na marki od 1 Dinara se jadni okupatorski jugo-srpski kralj uspore
đuje da kraljom Tomislavom.

 

 

Nema ništa lijepšeg kad sami Srbi dokazivaju srpsku laž.

[ Pročitaj više ] [ KUPI U DUĆANU ]

Gore : čak su i zdali razglednicu povodom 1000 godina kraljevstva hrvatskog.

 

POGLAVNIK NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE - DR. ANTE PAVELIĆ : [ Pročitaj više ]

 

 

 

 

 

 

bista ante 1

Bista dr. Ante Pavelića za prodaju u [ DUĆANU ].

Težina : 2,2 kg. Visina : 28 cm.

 

Poglavnik dr Ante Pavelić rođen je u malom hercegovačkom selu Bradina kod Konjica na Ivan Planini, tada dijelu Austrougarske Monarhije.
Njegov otac Mile, pružni radnik, i majka Marija doselili su se iz ličkog sela Krivi Put.

U potrazi za poslom, njegova obitelj se prvo seli u Jezero kod Jajca, gdje Poglavnik dr. Pavelić pohađa osnovnu školu, muslimanski mekteb.

Tu je Poglavnik dr. Pavelić slušao o muslimanskim običajima i lekcije koje su kasnije utjecale na njegov stav prema Bosni i prema bosanskim muslimanima. Nakon toga Poglavnik dr. Pavelić pohađa isusovačku školu u Travniku, odrastajući u gradu gdje je većinsko stanovništvo bilo muslimansko.

Kultura bosanskih muslimana odigrala je važnu ulogu u njegovoj kasnijoj političkoj karijeri. Zdravstveni problemi nakratko prekidaju njegovo obrazovanje 1905. Ljeti te godine zaposlio se na željeznici u Sarajevu i Višegradu. Poslije toga nastavlja obrazovanje u Zagrebu, u kući svog brata.

U Zagrebu Poglavnik dr. Pavelić pohađa srednju školu, zbog kašnjenja da preda ispite, pada četvrtu godinu koju je morao ponoviti. U ranim srednjoškolskim danima pridružio se Čistoj stranci prava i studentskoj organizaciji Frankovci, koju je osnovao Josip Frank, punac Slavka Kvaternika, austrougarskog pukovnika i budućeg ministra Domobranstva.

Poslije Zagreba, srednju školu nastavlja pohađati u Senju u klasičnoj gimnaziji, gdje je završio peti razred. Zdravstveni problemi mu opet prekidaju naobrazbu, zapošljava se u Istri u blizinu Buzeta. Godine 1909. nastavlja obrazovanje u Karlovcu, gdje je završio šesti razred. Sedmi razred ponovno završava u Senju, da bi maturirao u Zagrebu 1910. Nakon mature upisuje se na Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Kad je završio pravo, pozvan je na odsluženje vojnog roka u austro-ugarsku ratnu mornaricu.

[
Pročitaj više ] [ KUPI U DUĆANU ]

NOVO U DUĆANU : KNJIGE I NOVINE IZ DOBA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : [ Pročitaj više ]

 

Knjige i novine iz doba Nezavisne Države Hrvatske i posljeratna izdanja na njemačkim jeziku.

[ Pročitaj više ]

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

TALIJANSKA OKUPACIJA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE : OTOK UGLJANJ I OTOK LASTOVO [ Pročitaj više ]

 

Kako svi zandemo, je srpski vanjski ministar Pašić u vladi Kraljevine Jugoslavije Talijanima poklonio Istru, Zadar, Kvarnerske otoke te otok Lastovo. To može svatko vidjeti kad portraži sliku od karte Kraljevine Jugoslavije na Googelu .

Velikosrbi i njihove doma
će crvene sluge Beograda uvijek lažu da je Poglavnik dr. Ante Pavelić "prodao" taj teritorij Talijanima, nešto što je već Srbin Pašic dao Talijanima da okupiraju i da razkomada tako od Srba okupirani hrvatski teritorij.

Nije im bilo ni dosta što su dobili od Srbina Paši
ća hrvatski Zadar, nego su 2 dana nakom proglašenja Nezavisne Države Hrvatske odmah okupirali i otok Ugljanin koji leži pred Zadrom.

 

 

 

Iskoristili su priliku kad Poglavnik dr. Ante Pavelić još niti nije stigao u Zagreb sa svojih 700 Ustaša, a kamoli da su u oslobodenoj Hrvatskoj počele vladati Ustaše što je trajalo u nekim krajevima tjednima ili čak i mjesecima da bi se mogli bili suprostaviti toj talijanskoj okupaciji.

I ako se uvijek tvrdi da su Nijemci okupirali Nezavisnu Dr
žavu Hrvatsku to nije istina. Nijemci nisu imali 1941 pretenzije na hrvatski teritorij. Talijani jesu. Talijani su bili do 1943. godine okupatori Nezavisne Države Hrvatske a ne Nijemci.

Primjer za teške bradate "istori
čare" bez povijesti i domaće crvene sluge Beograda : I dan danas naprimjer imaju Belgijci vojarne u Njemackoj. Jesu li onda Belgijci okupatori današnje Njemačke?

Da, Talijani su okupirali Hrvatsku a ne Nijemci. Sami to dokazivaju sa vrlo rijetkim i skupim poštanskim markicama, koje su izdali 12. travnja 1941. godine prigodom okupacije otoka Ugljanina po nalogu talijanskog zapovjednika kopnene vojske da se preštampaju marke Kraljevine Jugoslavije.

Na slici se vide 19 od ukupno 25 markica iz mjesta Preko od 13. travnja 1941. godine.

Marke su relativno rijetke, prikazano je 19 maraka na aukciji s po
četnom cijenom od 5000 €.

[ Pročitaj više ]

 

 

KOMENTIRAJTE OVDJE :

Komentiranje je samo dozvoljeno na hrvatskim, njemačkim ili engleskim jeziku i na latinici.
Provokacije
domaći crveni izdajica i sluga Beograda i krivoslavnih bradati balkanski nomada sa 49% turske genetike se brišu.

 

E-Mail.

YouTube.

Facebook.

[ SVE SRPSKE LAŽI ] [ ČETNIČKI ZLOČINI U NDH ] [ JUGO-SRPSKI ZLOČINI U NDH ] [ KROATISCHE GESCHICHTE ] [ SERBISCHE LÜGEN ]

 

Posjetite naš partnerski hrvatski radio “Krugoval” na [ Facebooku ]. Pogledajte [ OVDJE ] program i ugradite radio stanicu besplatno u Vašu stranicu.

[ VOJNA POVIJEST ]

Flag Counter 

[ TKO JE TKO U NDH ]

Nezavisna Država Hrvatska : od Međimurja do Srijema, od Istre do Sandžaka, od Slavonije do Dalmacije, od Zagorja do Boke Kotorske i Duklje.

[ Impressum ] [ Datenschutzerklärung ] [ Otisak ] [ Izjava o privatnosti ]

 

Auf dieser Seite werden Cookies verwendet. Wenn du dich weiterhin auf dieser Seite aufhältst, akzeptierst du den Einsatz von Cookies.

Mehr lesen

Ova stranica koristi kolačiće („cookies“) kako bi vam pružila bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda ove stranice slažete se sa korištenjem kolačića.

Pročitaj više